Danas Crkva slavi Rođenje predivnoga Božjeg hrama – Blažene Djevice Marije, Presvete Bogorodice. Taj se blagdan u narodu još naziva Mala Gospa. Mariju su već u Starome zavjetu navijestili i predoznačili nadahnuti pisci i proroci. Njezina povijest seže daleko prije Njezina dolaska na svijet jer je već na prvim stranicama Svetoga pisma Bog objavio da će Žena i Njezin rod stati na čelo zlu i pobijediti zavodnika. Nakon pada prvih ljudi u grijeh, Bog govori zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” (Post 3,15). Drugi vatikanski koncil tumači da je u toj riječi već sadržana najava Marije i Njezine uloge u povijesti spasenja (usp. Lumen gentium, 55).

Proroci poput Izaije i Miheja također govore o Mariji. Izaija naviješta: “Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!” (Iz 7,14). Mihej pak svjedoči: “Zato će ih Jahve ostaviti dok ne rodi ona koja ima roditi” (Mih 5,2). S Marijom, “uzvišenom kćeri Sionskom”, ispunjavaju se stoljetna obećanja. Sin Božji, uzimajući od Nje ljudsku narav, donosi čovjeku oslobođenje od grijeha. Marija je Božje remek-djelo, naviješteno i predoznačeno u brojnim slikama i usporedbama Svetoga pisma. Pjesma nad pjesmama opisuje ju kao “vrt zatvoren” i “zdenac zapečaćen”, dok Knjiga Sirahova donosi slike cedra, čempresa, palme i masline kojima se u prenesenom smislu ističe ljepota i plodnost Bogorodice (Sir 24,13-17). Starozavjetne žene poput Debore, Judite i Estere bile su predslike Marije, One koja će roditi Spasitelja. Zato Crkva danas kliče: “Radosno svetkujmo Rođenje Blažene Marije Djevice: iz Nje se rodilo Sunce pravde, Krist Bog naš!” (Ulazna pjesma). To Sunce donosi svjetlo siromašnima, malenima, progonjenima i svima koji žeđaju za pravednošću. Marijino rođenje navijestilo je radost cijelom svijetu, a Crkva ju u liturgiji na Malu Gospu izražava riječima Psalma: “Radujem se u Gospodinu, radujem! Ja se u tvoju dobrotu uzdam, nek mi se srce raduje spasenju tvome!” (Ps 13).

Mala Gospa nije samo liturgijski blagdan, nego i snažan narodski običaj i duhovna poveznica vjernika. Diljem svijeta, pa i u našim krajevima, na taj se dan okupljaju brojni hodočasnici koji u Marijinim svetištima prinose svoje molitve, zavjete i zahvale. Ljudi putuju pješice, mole krunicu i pjesmom veličaju Bogorodicu, a mjesta posvećena Mariji postaju središta zajedništva i radosti. Bit blagdana Male Gospe jest u tome da s radošću promatramo Marijino rođenje kao znak nade i početak novoga doba u povijesti spasenja. U Njoj je Bog pripravio Majku svome Sinu, a nama darovao Zoru koja naviješta Sunce pravde, Krista Gospodina. Zato Crkva u popričesnoj molitvi današnjeg dana moli: “Klicala, Gospodine, tvoja Crkva, okrijepljena svetim otajstvima i obradovana Rođenjem Blažene Marije Djevice, koja svemu svijetu bijaše nada i zora spasenja!”