U Grudama će se održati prvi Blagdan slobode, u srijedu, 2. kolovoza, s početkom u 20 sati, u Parku hrvatskih velikana, na dan kada je, prije tristo godina, u mletačko-turskom ratu, bila oslobođena od Turaka cijela Imotska krajina.

Dotada su nerazdruživim dijelom Imotske krajine bile ne samo današnje općine Grude i Posušje, nego i šire područje u Hercegovini, koje se protezalo od Roškoga polja do Klobuka.

U svečanome ozračju i zajedničarskome duhu bit će održan prigodan kulturni program, otkrivena povijesna pobjednička zastava iz godine 1717. godine.

Predavanje O slobodi i otetoj slobodi održat će književnik Mile Pešorda, inicijator susreta. Povjesničar dr. fra Josip Sopta, bivši provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, a sada župnik župe Marijinog Uznesenja u Rožatu u Dubrovačkoj biskupiji, govorit će o historijatu zastave.

Kako je priopćeno, zamisao je inicijatora i pokretača da ovaj susret preraste u trajnu kulturnu manifestaciju posvećenu stvaralačkoj dimenziji slobode naroda i čovjeka, njegovanju nacionalnoga identiteta i kulturnomu dijalogu.

Organizator je prvoga Blagdana slobode Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke, a pokrovitelj je Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata Zapadnohercegovačke županije.

Blagdan slobode održava se u znamenu Riječi iz Evanđelja: Istina će vas osloboditi. U tome će svjetlu razvidnijom postati katastrofalna činjenica izdaje i korupcije iz godine 1717., kada je znatan dio junački oslobođenoga hrvatskoga narodnoga područja u Hercegovini vraćen pod tursku vlast i stavljen pod etiketu „Donja Bekija“ i „Gornja Bekija“, a Imotsko polje kao jedna zemljopisna i gospodarska cjelina bilo prepolovljeno.

Naime, iako je Požarevačkim mirom cijela Imotska krajina, netom oslobođena, pripala Mlečanima, mletački je mjernik Cavrović, podmićen s 200.000 turskih dukata „prodao“ dio oslobođenoga naroda i ozemlja – Turcima.

Povijesna je zastava pod kojom su se Imoćani borili protiv Turaka postala simbolom ne samo narodne slobode, nego i tragedije: izgorjela je naime godine 1947. zajedno s etnografskom zbirkom Franjevačke gimnazije na Širokome Brijegu, u kojoj je bila pohranjena. Sretna je okolnost što je u Franjevačkoj knjižnici i arhivu u Mostaru pronađena fotografija i podroban opis zastave. Zahvaljujući tomu, na Blagdanu slobode prvi put uopće bit će predstavljena javnosti, ali tek kao replika izvornika.