RS-u se već devet godina provodi pronatalna politika preko projekta “Fond za treće i četvrto dijete” gdje se majkama isplaćuje jednokratna novčana naknada u iznosima 450 i 600 KM. U Federaciji je već drugačija priča. Sve se razlikuje od županije do županije jer ni na razini FBiH nije riješeno pitanje ujednačavanja rodiljskih naknada.

Svijetla točka je svakako BPŽ gdje je pronatalna politika ugrađena u zakon još od 2005. Kako je za portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba rekao Muhamed Hadžić, stručni savjetnik za socijalnu i dječju zaštitu u Ministarstvu rada BPŽ-a, radi se o tzv. pronatalnom dodatku za poboljšanje nataliteta, gdje za svako treće, četvrto i peto dijete daju 240 KM mjesečno, sve do djetetova punoljetstva. – To je neovisno o osnovnom paketu naknada za rodilje, a radili smo ga po uzoru na zemlje okruženja, te imamo već jedan pozitivan trend, kazao je Hadžić. Svakako je pozitivna vijest i za rodilje u Posavini, odnosno u Orašju gdje nezaposlene rodilje jednokratno dobiju novčanu pomoć za svako treće dijete 1000 KM, četvrto 2000, te peto i sljedeće 3000 KM. Po ovoj osnovi isplati se od 30 do 35.000 KM.

Pronatalnu politiku vrše i sarajevske općine Stari Grad, Novi Grad i Centar gdje, uz rodiljne naknade koje dodjeljuje županijsko ministarstvo, dodjeljuju jednokratne novčane naknade za svako dijete. Kako su nam kazali iz resornog ministarstva SŽ-a, ovo je jedna od rijetkih županija koja na rodiljske naknade za zaposlene majke uplaćuje sve doprinose i poreze na dodatak, koje iznose i 60 posto. Gradovi i općine pojedinih županija, uz postojeće rodiljske naknade koje isplaćuju županije, uvode i olakšice za višečlane obitelji po pitanju prijevoza, dok u nekim, poput USŽ-a, majke koje imaju troje i više djece mogu zahtijevati da rade samo pola radnog vremena. Neke, pak, županije, poput HNŽ-a, uopće nemaju donesen Zakon o zaštiti obitelji, te se jednokratne pomoći rodiljama ne isplaćuju po zakonu, već po odluci Vlade.

vecernji.ba