Bradara izabrana za predsjednicu Federacije

Prijedlog odluke o izboru predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine kojom se za predsjednicu Federacije BiH bira Lidija Bradara, iz reda hrvatskog naroda; a za dopredsjednike FBIH Refik Lendo, iz reda bošnjačkog naroda i Igor Stojanović, iz reda srpskog naroda, dobio je većinu glasova u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Odluka je donesena za 58 glasova ‘za’, 35 ‘protiv’ i jednim suzdržanim glasom.

Naime, Povjerenstvo za izbor imenovanja, kao tijelo Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, predložilo je da Bradara bude predsjednica Federacije BiH u postizbornom mandatu, a dvojica potpredsjednika Lendo, te Stojanović.

Prekid prethodnog zasjedanja tražen je iz zastupničkih klupa Stranke demokratske akcije (SDA) iz kojih je navedeno kako nije ispoštovan Poslovnik, jer svim zastupnicima nije bio dostavljen uz poziv i potrebni prateći materijal, akt koji “sa sva tri potpisa” svjedoči da Bradara, Lendo i Stojanović nisu međusobno postigli suglasnost o tome tko će od njih biti novi predsjednik, a tko dvoje potpredsjednika FBiH.

Prvi put

Predsjedavajuća Doma Mirjana Marinković Lepić, rekla je da je zahtjev SDA o prekidu sjednice neosnovan, proglasila je pauzu po čijem isteku je ipak sjednicu prekinula, a odmah zatim, najavila još jedno zasjedanje. Obrazložila je da je to racionalno rješenje u cilju sprečavanja blokada u izboru novog rukovodstva FBiH, iako ni prethodna sjednica, kako je dodala, nije bila sazvana mimo pravila.

Po prvi puta od uspostave Federacije BiH 1994. godine predsjednik i dopredsjednici entiteta izabrani su na ovaj način jer je ranije bila praksa da se to obavi temeljem međustranačkog dogovora, odnosno usuglašavanjem troje kandidata koje prethodno potvrde Zastupnički i Dom naroda.

Rezultat je to činjenice da je ovoga puta izbor čelnika Federacije morao biti obavljen protivno načelno dogovorenoj koaliciji između HDZ BiH i bloka od osam bošnjačkih i građanskih stranaka. SDA je iskoristila činjenicu da je na temelju izmjena izbornog zakona koje je 2. listopada prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt jedina imala većinu klubu Bošnjaka u Domu naroda federalnog parlamenta potrebnu za predlaganje kandidata za predsjednika odnosno dopredsjednika iz reda bošnjačkog naroda.

Što s Vladom?

Odluku o izboru predsjednice i dva dopredsjednika entiteta još treba formalno potvrditi Središnje izborno povjerenstvo (SIP) a nakon toga počinje rok od 30 dana u kojemu njih troje trebaju imenovati novi saziv vlade Federacije BiH.

Kako će taj dio izbornog procesa biti okončan za sada je nejasno jer ustav entiteta i izborni zakon predvođaju da se premijer i ministri imenuju na temelju odluke koju moraju potpisati predsjednik ali i dva dopredsjednika a sastav vlade potom potvrđuje Zastupnički dom.

Lendo je najavio kako neće potpisati imenovanje vlade bez ministara iz SDA a čelnici stranaka koje čine okosnicu “osmorke” još su u ponedjeljak pozvali visokog prdstavnika Schmidta da iskoristi svoje ovlasti i osigura dovršetak procesa uspostave vlasti odnosno ukloni blokade koje nameće SDA.