Buna mještana Imotske krajine zbog trase buduće brze ceste

4. rujna 2025

Ilustracija članka: Buna mještana Imotske krajine zbog trase buduće brze ceste

Gradnja nove brze ceste Zagvozd – Imotski, dugačke 20 kilometara, izazvala je podijeljene reakcije među mještanima Imotske krajine. Iako Hrvatske ceste tvrde da će projekt rasteretiti promet kroz naseljena mjesta i povećati sigurnost, lokalno stanovništvo upozorava na negativne posljedice koje bi trasa mogla imati na demografiju, gospodarstvo i kulturni identitet regije. Inicijator za razmatranje trase je Ivan Kujundžić, hrvatski kipar, koji osobno poziva na pametna i dugoročna rješenja.

Prema planu, nova državna cesta povezat će čvor Zagvozd 2 (spoj D76 i D62) s državnom cestom D60 na području Vinjana Donjih, te spojnu cestu od trase do D60 na dionici Krivodol – Lovreć. Predviđeno je da gotovo sav tranzitni promet preuzme nova cesta, dok će lokalni promet ostati na postojeći DC76. Međutim, mještani su skeptični prema takvom rješenju.

– Prolazak ceste kroz naseljena područja je sulud i nerazuman. Uništava tisuće građevinskih parcela i narušava demografsku budućnost našeg kraja – upozorava jedan od mještana, ističući kako je cilj svake moderne ceste razvoj i brzina, a ne devastacija lokalnih zajednica.

Glas lokalnog stanovništva

Lokalni građani predlažu alternativnu trasu koja bi išla kroz obronke Osoja, čime bi se izbjegla šteta na nisko raslinje i makiju, a istovremeno bi cesta rasteretila promet i potaknula gospodarski razvoj Gornjeg Podbablja.

– Gledali smo njemačke ceste, ringove i zaobilaznice. To je jedini primjer kako se cesta može izgraditi racionalno, bez uništavanja naselja – dodaje mještanin.

Mještani kritiziraju i postupke vlasti, navodeći dugogodišnje zanemarivanje Imotske krajine u planiranju prometne infrastrukture.

– 35 godina zapuštenosti i propadanja gospodarstva ostavilo je trag, a sada se predlaže rješenje koje ne razmišlja o lokalnom stanovništvu. Mi tražimo dugoročne vizije, a ne površna i loša rješenja – poručuju građani.

Gradnja nove brze ceste zamišljena je u pet faza, od čega prva, od Zagvozda do Dobrinče, nosi prioritet. Slijede dionice do Poljica, Imotskog, Vinjana Donjih i spojna cesta Krivodol – Lovreć. Plan uključuje izgradnju novih raskrižja, izmještanje postojećih cesta i izvedbu objekata, dok pješački nogostupi i autobusna ugibališta nisu predviđeni, osim u posebnim slučajevima i uz odobrenje upravitelja ceste.

Za i protiv

Ivan Kujundžić poručuje da je akciju pokrenuo s ciljem pametnog rješavanja problema.

– Nisam želio ad hoc rješenja, već pravu brzu cestu koja može dati doprinos Imotskoj krajini nakon 35 godina zanemarivanja. Naše gospodarstvo je oslabljeno, industrija gotovo ne postoji, a cilj je da cesta ne uništi lokalni identitet, već ga podrži.

Odgovor Hrvatskih cesta

Hrvatske ceste poručuju kako je za planiranu cestu Zagvozd – Imotski izrađena Studija izvodljivosti, kojom su uzeti u obzir i zahvati na cestovnoj mreži susjedne BiH (brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH). Oba zahvata završavaju na graničnom prijelazu Vinjani Donji/Gorica, zbog čega trasa nove ceste logično završava na spoju s DC60, oko 2,5 km od prijelaza. Vrijednost projekta procjenjuje se na 67 milijuna eura.

Navode da je studija utjecaja na okoliš završena i prihvaćena, dovršeni su geotehnički istražni radovi i idejni projekti, a revizija cestovne sigurnosti je u završnoj fazi. Zahtjev za lokacijsku dozvolu predan je u lipnju 2025., a u tijeku je i postupak javne nabave za izradu glavnih projekata s građevinskim dozvolama.

Iz Hrvatskih cesta dodaju kako se ispituju mogućnosti manjih korekcija trase kako bi se uvažili zahtjevi lokalnog stanovništva.

– Upoznati smo sa stavovima građana i radimo na rješenjima koja će ih uzeti u obzir. O svim rezultatima ćemo pravodobno informirati javnost – navode.

Unatoč obećanjima o rasterećenju prometa između BiH i Makarske rivijere, stanovnici strahuju da bi trasa mogla imati dugoročne negativne posljedice na kvalitetu života u Imotskoj krajini. Lokalna inicijativa i dalje poziva vlasti da ponovno razmotre rješenja u suradnji sa stručnjacima i mještanima, kako bi se izbjegla šteta po naselja, gospodarstvo i identitet regije.

Podijeli:

Komentari: 0

Ostavi komentar