Čapljina će nestati pod morem

Nedavni UN-ov izvještaj o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine čovječanstvo ne samo povećalo razine CO2 na najviše u ljudskoj povijesti nego je to činilo brže nego ikada.

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promoviranje daljnjega korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnoga zagrijavanja goreg od 2 °C, koliko su nacije svijeta dogovorile Pariškim klimatskim sporazumom, a kamoli da se zaustavi na 1,5 °C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako sada stvari stoje, i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C, piše Express.hr.

Najnoviji članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će, prema takvim scenarijima, razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije drastičnih promjena diljem Zemlje uslijed klimatskih promjena.

Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatralo ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.

Dolina Neretve je u Hrvatskoj na klimatske promjene najranjivije područje. U slučaju već i 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, a Čapljina dobiva svoju rivijeru.

No, more se tu ne zaustavlja i potopljena bi bila i Čapljina, more zapravo prodire do pola puta do Mostara, a poljoprivreda je odavno nemoguća. Stradali su i Ston, najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih otoka.

Jadranska obala uvelike bi stradala, odnosno obalna linija bila bi znatno dublje u prostoru današnjega kopna. Već i uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, po Jadranu je poplavljena i skoro svaka stara gradska jezgra. A u slučaju 9 metara – Trogir je odavno atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palače, Lore, luke, kolodvora. Južnije, more je prodrlo desecima kilometara u Cetinu, ne postoji više ni Omiš ni pola Makarske.