”Možemo reći da je četvrti val dobro prošao, barem do sada, posebno ako u obzir uzmemo zemlje u regiji. Primjera radi, Hrvatska dnevno bilježi oko 2.000, a Srbija i do 6.000 zaraženih”, rekao je za portal Faktor Goran Čerkez, pomoćnik Federalnog ministra zdravstva.

Kaže kako je epidemiološka situacija u Federaciji BiH je stabilna, a u većini županija, da se bilježi pad broja novooboljelih od COVID-19, i na neki način smirivanje četvrtog vala pandemije.

”No, treba biti oprezan i vidjeti da li će ove promjene i hladno vrijeme utjecati na ponovnu reaktivaciju virusa jer će ljudi u narednim mjesecima više boraviti u zatvorenim prostorima. Ne smijemo se opuštati jer hladno vrijeme i bliski kontakti koji će se ostvariti u uredima, kafićima, tržnim centrima, mogu uzrokovati ponovni rast oboljelih”, ističe Čerkez.

Više od 40 posto ljudi oboljelo

Kaže kako je u BiH više od 40 posto ljudi oboljelo od COVID-19, a u Federaciji BiH cijepljeno oko 35 posto populacije, odnosno oko 40 posto ljudi iznad 60 godina života.

”To nisu zadovoljavajuće brojke, s obzirom na to da se 86 posto smrtnih slučajeva bilježi upravo kod ljudi iznad 60 godina života. Zbog toga je naš fokus cijepljenja upravo na osobama iznad 60 godina. Županija Sarajevo, kao najgušće naseljena i time najkompleksnije područje za kontrolu, u ovom trenutku ima više od 45 posto cijepljenih. Visoka je stopa i cijepljenih treće životne dobi za razliku od ostatka BiH. Siguran sam da ćemo uskoro, a počeli smo mjesec kasnije sa cijepljenjem od drugih, dostići prosjek imunizacije u regiji”, naglašava Čerkez.

Navodi da nije zadovoljan kako građani poštuju aktualne epidemiološke mjere, ali ni onima koji bi trebali kontrolirati njihovo provođenje.

Najveći problem

”Najveći problem tijekom cijele pandemije bio je nedostatak ljudskog kadra, kako u zdravstvu, na nivou primarnog sektora koji je jako bitan za vršenje kontinuiranog nadzora nad bolešću onih koji su u samoizolaciji, kako se ne bi dešavalo da kasno budu prepoznati kao kritični pacijenti, tako i u inspekcijama. Mi imao svega 50 epidemiologa, isto toliko i infektologa, a nedostaje nam i ostale zdravstvene struke, među kojima i srednjeg medicinskog kadra koji je jako iscrpljen”, rekao je i dodao da paralelno s tim, na razini županija imamo vrlo loše ekipirane inspekcijske službe, a one su ključne za nadzor.

Nema ljudi, valova će biti

”Nemamo dovoljan broj ljudi jer ovakva pandemija na nekim mjestima zahtijeva angažman i deset puta veći broj osoba nego što ih ima. Nedostatak ljudi utječe na kvalitetu nadzora, a ako imate slab nadzor, imate slabo poštivanje mjera, što povećava broj zaraženih. To se automatski odražava na veći priliv ljudi u bolnice i veći broj smrtnih ishoda. Također, istakao bi i ulogu MUP-ova jer su samo u nekim županijama svoje zakonske okvire prilagodili trenutnoj situaciji u pandemiji. Naveo bi primjer Županije Sarajevo je na početku pandemije koji je to jako dobro uradio”, kaže Čerkez.

Na pitanje, kako vidi daljnji tijek pandemije, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, odgovara kako će i u predstojećim mjesecima sasvim sigurno biti valova, ali ne sa tako izraženim intenzitetom.

”Pouzdanu prognozu nitko ne može dati jer sve zavisi koliko će svatko od nas biti društveno odgovoran, a to podrazumijeva cijepljenje i poštivanje mjera. Ako budemo pametni, mislim da bismo već početkom 2022. godine mogli izaći iz ove krize. Ukoliko se ljudi ne budu cijepili i ukoliko ne budu poštivali mjere, pandemija je trajati – poručuje Čerkez.

Prosjek smrtnosti

Osvrnuo se i na broj smrti od posljedica COVID-19 jer je BiH po preminulima prva u Europi, a druga u svijetu.

”Jako je važno imati u vidu da FBiH ima malo veći broj u odnosu na entitet RS, a RS ima duplo manje stanovnika od većeg bh. entiteta, možda čak i više nego duplo. Prema tome, u velikoj mjeri prosjek smrtnosti u Federaciji BiH kvare brojke o broju preminulih u RS-u. Naravno, to nikako ne može biti opravdanje za situaciju o broju smrtnih ishoda od posljedica COVID-19 u FBiH. Nekoliko je razloga koji su doprinijeli da imamo takve brojke umrlih. Prije svega, jako je mali obuhvat imunizacije u trećoj dobi, potom kod nas se, za razliku od europskih država, jako dugo živi u zajedničkim domaćinstvima, pa mladi, koji lako obolijevaju, prenose virus na starije ukućane, među kojima je, mislim na one iznad 60 godina života, i najveća smrtnost. Također, ljudi kasno dolaze u bolnicu, kada je bolest već uzela maha. Puno je razloga i trebalo bi ih sve dobro analizirati s razine klinika i bolnica, a onda građanima dati odgovore”, ističe Čerkez.

Škole

Kaže kako je zadovoljan trenutnom epidemiološkom situacijama u osnovnim i srednjim školama, ali da bi problem mogao izazvati početak akademske godine 18. listopada.

”Nemamo naglih skokova oboljele djece u školama. Priznanje treba odati ljudima na razini županija koji su to dosta dobro napravili. No, treba biti jako oprezan sa početkom studentske godine, jer tu je puno veći rizik nego u osnovnim i srednjim školama. To je generacija odraslih koji dolaze iz svih dijelova BiH, borave tokom tjedna u Sarajevu, a onda se za vikend vraćaju kućama. Oni dakle virus mogu unijeti u Sarajevo, a mogu ga i iznijeti. Njihovi kontakti kroz druženja, kavane, zajedničke boravke u studentskim domovima su visokorizični, kao što su njihovi kontakti i na fakultetima rizični ukoliko te obrazovne ustanove nisu adekvatno organizirale nastavu”, objašnjava Čerkez.

Covid-potvrde

Naglasio je kako se o uvođenju Covid-potvrda (cijepljen, prebolio, testiran) već neko vrijeme razmišlja te da će one sasvim sigurno biti uvedene u određenim sektorima.

”Još ćemo malo sačekati da se ljudi cijepe, a onda će se uvesti Covid-potvrde. To je neminovno, naročito u ključnim sektorima života koji su važni za funkcioniranje društva, kao što su zdravstvo, socijalni sektor, obrazovanje, policija, vatrogasci… To je europska praksa i ne treba je gledati kao restrikciju. Treba gledati što bismo time dobili, a dobili bismo to da bi se popunili sportski tereni, otvorili kina, kazališta, ugostiteljski objekti bez ograničenja… Osim toga, Covid-potvrda otvara put i nesmetanom putovanju ljudi širom svijeta”, rekao je za Faktor Čerkez.