U odnosu na period prije dvije godine cijene pojedinih artikala drastično su niže, ali bez obzira na povremene oscilacije, cijene hrane na kraju svakog mjeseca bilježe rast.

Litar ulja

Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, hrana i bezalkoholna pića u kolovozu bili su skuplji za 0,6 posto u odnosu na srpanj, te za 4,7 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Ne tako davno s nevjericom smo gledali u bocu jestivog ulja koja je koštala i 5,7 KM, ili mlijeka koje smo plaćali po 2,8 KM, dok su cijene ovih artikala danas 2,6, odnosno 1,85 KM. Ipak, ukupna cijena potrošačke košarice, zahvaljujući artiklima poput putera od 25,8 KM ili kave sa 18,5 KM po kilogramu, blizu je 3.000 maraka.

– To pokazuje koliko je tržište kaotično. Puno stvari se događa spontanim reakcijama onih koji se bave određenom vrstom proizvodnje, a zbog uslova u kojima se proizvodnja obavlja proizvođači cijenama žele preduprijediti rizike koji ih očekuju. U svemu tome nema pravila – kaže ekonomski stručnjak Željko Rička.

Profit trgovaca

U kompletnom kaosu u kojem cijene goriva padnu, pa ponovo rastu, kad se najavljuje poskupljenje plina, a vjerojatno i struje, u cijeni proizvoda teško je procijeniti što su realni troškovi proizvodnje, a što profit proizvođača i trgovaca.

– Naprimjer, toliko je sad novih artikala kruha i peciva da čovjek ne može da kaže je li kruh poskupio ili ne. Vidim proizvode od 300, 450 grama, ili je pomiješano s nečim pa je raženi ili neki drugi kruh. Stvara se jedna zaštitna mjera od proizvođača kako bi se suštinska promjena cijene prikrila – pojašnjava Rička.

Pogrešna slika

Inflacija u BiH u travnju je iznosila oko 14 posto, u lipnju 1,9, a trenutno je na 4,7 posto. Uspoređujući ove podatke, Rička kaže da bi, umjesto CPI indeksa koji je zasnovan na baznom indeksu iz 2015. godine, pravilnije bilo koristiti prosječan europski indeks ili potrošačku korpu, jer trenutno imamo pogrešnu sliku, a s njom i pogrešne preporuke i mjere.