Zdenko Ćosić, izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u emisiji Dan uživo na N1 izjavio je kako HDZ BiH nikada nije mobilizirala birače pričom o trećem entitetu te poručio kako je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH “produbio sukobe i nepovjerenje među narodima”.

Govoreći o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, blokadama u Domu naroda BiH, europskom putu zemlje i predstojećim izborima, Ćosić je kazao kako Bosna i Hercegovina trpi ozbiljne posljedice zbog neusvajanja važnih zakona, ali i upozorio kako političke napetosti dodatno otežavaju odnose među narodima.

Komentirajući prekid prošlotjedne sjednice Doma naroda nakon što su izaslanici SNSD-a napustili zasjedanje i time srušili kvorum, Ćosić je rekao kako ne može govoriti o motivima njihova odlaska, ali smatra kako su posljednje sjednice ipak pokazale određeni napredak u radu državnog parlamenta.

“Iskreno, ne mogu govoriti o pravim razlozima i motivima zbog kojih su kolege iz SNSD-a napustile sjednicu, uskratile kvorum kada je spomenuti zakon došao na dnevni red. Oni će to svakako sami reći”, naveo je Ćosić. Dodao je kako je nakon višemjesečnih blokada i javnog nadmudrivanja oko odgovornosti ipak došlo do određenog pomaka.

“Nakon dugo vremena, višemjesečne blokade i javnog nadmudrivanja tko je odgovoran, a tko nije za tu blokadu, imali smo jednu uspješnu sjednicu na kojoj je jedan zakon, vrlo važan, nazovimo ga europskim zakonom, usvojen”, rekao je.

“Očekujem kako ćemo uskoro imati još sjednica Doma naroda i da neće završavati prije nego što počnu. Odnosno, da će se neki zakoni usvajati, da će se malo promijeniti pristup zastupnika, ali i više usuglasiti unutar samog kolegija oko dogovaranja dnevnog reda”, naveo je.

Ćosić je potvrdio i kako izaslanici HDZ-a BiH nisu ostali na nastavku sjednice nakon što je SNSD napustio zasjedanje, ali tvrdi kako iza toga nije bilo nikakvog dogovora dviju stranaka.

“Osobno sam sreo gospodina Špirića na hodniku kada sam krenuo prema dvorani i pitao sam ga hoće li biti nastavak. Rekao je kako se neće vratiti”, rekao je.

Na dodatno pitanje je li postojao bilo kakav zajednički dogovor HDZ-a i SNSD-a, odgovorio je: “Nije bilo nikakvih dogovora u smislu zajedničkog nastupa.”

Bez tih zakona bi završili na sivoj listi

Govoreći o zakonima koje BiH mora usvojiti kako bi izbjegla sivu listu Moneyvala, Ćosić je rekao kako nitko ne može jamčiti da će dosad usvojeno biti dovoljno, ali smatra kako bi situacija bila mnogo ozbiljnija da određeni zakoni nisu prošli parlamentarnu proceduru.

“Ne možemo, dakle, i nitko ne može jamčiti kako će to biti dovoljno da izbjegnemo sivu listu, međutim to je jedan od uvjeta koji smo ispunili i da to nismo napravili, gotovo sa sigurnošću mogli bismo reći kako će se Bosna i Hercegovina naći na sivoj listi Moneyvala”, rekao je Ćosić.

Dodao je kako očekuje usvajanje i ostalih važnih zakona.

“Ja očekujem kako će preostali, posebno ovi koje nazivamo važnim zakonima, o kojima ovisi hoćemo li se naći na sivoj listi, o kojima ovisi hoćemo li dobiti sredstva iz Plana razvoja i tako dalje, biti usvojeni”, naveo je.

Govoreći o zakonu o nezakonito stečenoj imovini, Ćosić je rekao kako ne želi ulaziti u spekulacije kako političari blokiraju zakon zbog vlastitih interesa.

“To je jedno, tako reći, objašnjenje koje je javno najprihvatljivije”, rekao je komentirajući tvrdnje kako mnogi političari ne žele zakon koji bi mogao otvoriti pitanje njihove imovine.

Dodao je kako ipak vjeruje kako postoje konkretni razlozi za neusvajanje zakona.

Bosna i Hercegovina trpi i trpjet će

Ćosić se osvrnuo i na zakon o regulatoru prijenosa i tržištu električne energije, upozorivši kako Bosna i Hercegovina već sada trpi ozbiljne gospodarske posljedice zbog njegova neusvajanja.

“Bosna i Hercegovina trpi i trpjet će, ako se ne usvoji taj zakon, zasigurno štete, posebno po osnovi plaćanja, nazovimo to tako, poreza na CO2 pri izvozu električne energije, koji su ponekad i veći od same cijene električne energije”, rekao je.

Posebno je govorio o sporu vezanom uz sjedište burze električne energije, za koje je prvotnim prijedlogom zakona bio predviđen Mostar.

“Onaj tko je tražio izmjenu predloženog, dogovorenog sjedišta morao bi obrazložiti zašto je Mostar sporan”, rekao je. Naglasio je kako HDZ BiH nije naknadno inzistirao na Mostaru, nego je to rješenje već bilo sadržano u prijedlogu Vijeća ministara.

“Ne bi se inače našao u tekstu zakona koje je predložilo Vijeće ministara”, kazao je.

BHRT ne može trajno biti na proračunu

Govoreći o proračunu institucija BiH i mogućem financiranju BHRT-a iz državnog proračuna, Ćosić je rekao kako to ne može biti trajno rješenje.

“Prvo treba reći kako to nije rješenje, da se razumijemo”, rekao je i dodao kako je HDZ bio spreman podržati takvu opciju kao privremenu pomoć javnom servisu.

“Iako smo pokazali političku dobru volju kao neku vrstu interventnog rješenja, da tako kažem, vatrogasnog rješenja. Jer javni RTV servis ne može biti na proračunu, zna se kako se financira”, naveo je.

Optužbe kako Schmidt radi za Hrvate su neutemeljene
Ćosić je komentirao i odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i optužbe koje su godinama dolazile iz dijela političke javnosti kako radi u interesu Hrvata u BiH.

“Mislim kako su to potpuno neutemeljene ocjene”, rekao je.

Podsjetio je na prosvjede ispred OHR-a i optužbe koje su dolazile na račun Schmidta.

“To nikada nije argumentirano, osim ako se to može nazvati radom za hrvatske interese, što je spriječio izborne manipulacije radi preuzimanja Federalnog doma naroda”, rekao je.

Govoreći o zahtjevima SNSD-a da se ponište Schmidtove odluke, Ćosić je rekao kako takvi zahtjevi nisu realni.

“Mislim kako nisu realni, posebno zato što se u takvom zahtjevu spominju samo odluke jednog visokog predstavnika”, rekao je.

Pitanje trećeg entiteta koristi se za stvaranje antagonizma prema Hrvatima

Komentirajući sve češće priče o trećem entitetu uoči izbora, Ćosić tvrdi kako HDZ nikada nije gradio kampanje na toj temi.

“Vidite, ako biste pažljivo analizirali ove protekle izborne cikluse, vrlo lako biste došli do zaključka kako HDZ nikada nije mobilizirao svoje birače pričom o trećem entitetu”, rekao je.

Smatra kako se pitanje trećeg entiteta često koristi za stvaranje antagonizma prema Hrvatima.

“Javna hajka i napadi na takav hrvatski politički stav nisu u biti napad na taj stav, nego napad na onu interpretaciju koju plasiraju sami napadači kako bi onda na tome mobilizirali svoje biračko tijelo”, naveo je Ćosić dodajući kako se “mržnja plasira prema svemu što ima hrvatski predznak”.

Komšićev izbor donio je produbljenje sukoba

Ćosić je komentirao i kandidaturu Zdenka Lučića za člana Predsjedništva BiH uz potporu Hrvatske petorke, navodeći kako svaki novi kandidat smanjuje šanse za izbor “legitimnog člana Predsjedništva”.

“To je realno, svaki novi kandidat smanjuje mogućnost, s obzirom na hrvatski birački korpus, izbora legitimnog člana Predsjedništva BiH”, tvrdi Ćosić.

Govoreći o Željku Komšiću i mogućnosti da ponovno bude izabran glasovima Bošnjaka, Ćosić je rekao kako je takva politika štetna za BiH.

“Svaki racionalan čovjek neka pogleda što je Bosna i Hercegovina dobila izborom Komšića na takav način. Ništa. Naprotiv, dobili su produbljenje sukoba, dobili su nepovjerenje među ljudima, među narodima, to nikako nije dobro za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je.

Komentirajući izjave o mogućem odnosu snaga “2:1 za Bosnu i Hercegovinu” u Predsjedništvu BiH, Ćosić je upitao: “Pa onda se postavlja pitanje protiv koga to igra Bosna i Hercegovina, ako već koristimo taj sportski izraz?”