Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović ocijenio je 2017. godinu preizazovnom, punom dinamike i negativne energije, osobito zadnjih pola godine, i to u svakom dijelu funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti.

“No, kada bi sve skupa zbrojili mislim da ćemo je dobro završiti kakvi su se procesi odvijali. Nitko nije vjerovao da ćemo završiti priču o trošarinama, a donesene su izmjene. Također svi će proračuni biti doneseni“, izjavio je Čović za današnje bh. izdanje Večernjeg lista.

Na pitanje hoće li BiH na proljeće dobiti kandidacijski status s EU, Čović kaže kako osobno misli da ga mora dobiti, no kako to opet samo po sebi ne znači ništa, jer to ne znači i automatsko otvaranje pregovora.

“Najprije trebamo dobiti pozitivno izvješće EU da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Tim činom smo sve ispunili, osim jednog općeg zahtjeva, a to su politički uvjeti”, ustvrdio je Čović.

Govorio je i o izborima iduće godine te nefunkcioniranju koalicija, kazavši kako je prošla godina i politički bila teška te kako su načinjeni katastrofalni potezi, osobito u komunikaciji ključnih partnera. Najprije Saveza za promjene, SDA i SBB-a, a onda HDZ, odnosno HNS-a BiH.

“Vidjeli ste to kod izmjena zakona o trošarinama, u Federaciji su se razišli partneri, jedino su Hrvati unatoč svemu homogeni oko ključnih pitanja”, kazao je Čović.

Kada je u pitanju odnos hrvatske i bošnjačke politike, prije svega njega i Izetbegovića, Čović je potvrdio kako taj odnos danas ne funkcionira, ali kako ne želi ulaziti ni u kakve konflikte s Izetbegovićem, ni odgovarati sličnom mjerom.

“Osobno mislim da je on svjesno organizirao spašavanje pozicije SDA s podizanjem napetostima oko ‘nacionalnih pitanja’. Jedno je pitanje bila tužba prema Srbiji oko revizije, nakon toga Pelješki most, zatim haaške presude … Smisao svega toga je da se ne primijeti kako pola SDA glasuje na različit način”, kazao je Čović.

Upitan o inicijativi federalnog parlamenta za ukidanje naziva hrvatski i Herceg Bosna iz naziva javnih poduzeća te kako doživljava tu poruku bošnjačkih političara, Čović kaže kako je riječ o “čistom populizmu stranke koja je već par godina na margini političkog preživljavanja, upravo radi sličnih pogrešaka i politike preglasavanja u prošlosti”.

“Bit će toga još kako se izbori budu bližili. Naziv Herceg-Bosna su Hrvati unijeli u današnju Federaciju preko Washngtonskog sporazuma i ne vidim tu ništa sporno niti zašto nekome smeta naziv jednog od tri konstitutivna naroda. Međutim, bojim se nije toliko ni sporan taj naziv, koliko želja da se jednim ovakvim činom ide u refederalizaciju Federacije u budućnosti”, zaključio je.

Na upit što će biti strateški planovi hrvatske politike u 2018. godini, Čović je odgovorio kako je nažalost riječ o izbornoj godini te ponovio kako je ključna izmjena Izbornog zakona.

“Nakon ožujka ćemo se potpuno uključiti u pripreme za izbore i kampanju. Usporedno s time mi ne smijemo otupiti oštricu kada je u pitanju europski put, odnosno kandidacijski status i MAP. To nam otvara druge pretpostavke da bi stvari rješavali puno brže. To nije pitanje samo za Hrvate, ali me žalosti da samo hrvatski dužnosnici rade na tome. Ja ću osobno stvarati pritisak na strance kako bi mi dobili taj iskorak prema EU i NATO-u. Protiv sam novih rokova i uvjeta. Iako smo u značajnom dijelu to završili kroz zakone u FBiH i Republici Hrvatskoj, braniteljskoj populaciji moramo riješiti sve probleme. S druge strane u pravnom smislu moramo do kraja zaštiti dostojanstvo Domovinskog rata. Eho presude u Haagu ne smije se na bilo koji način dalje održavati na život naših ljudi ovdje”, kazao je Čović.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH također je istaknuo kako se pokreće inicijativa da sve, čime se šteti interesima branitelja, bude ukinuto iz zakonskih odredbi.

“Nedopustivo je da ako je jedan tužitelj Bošnjak, on po automatizmu primjenjuje zakon koji je teži po optužene Hrvate. Istodobno od 43 tužitelja, samo su 3 Hrvata. Nama je prioritet uvesti isti standard i to će biti naš uvjet”, zaključio je Čović.

Fena