U godini na izmaku napravljeno je nekoliko važnih koraka naprijed, no Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s brojnim izazovima na svom putu ka članstvu u Europskoj uniji. Nakon što smo pregovarački status dobili u ožujku ove godine, daljnji napredak ovisi o provedbi reformi. O ovim i drugim politički aktualnim temama za Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne govorio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a.

Ocjenjujući 2024. godinu na političkom polju, Čović je kazao da je ona bila turbulentna i dinamična.

„Uz uspone koje smo imali, iza njih su redovito dolazili padovi u našoj komunikaciji što se moglo osjetiti u javnosti“, kazao je Čović dodajući da je nakon prvog kvartala u kojem je postignut određeni napredak došlo do zastoja u provođenju reformi.

Što je prvi zadatak u 2025. godini?

Čović kaže i da je, s druge strane, napravljen jako dobar komunikacijski kanal s administracijom Europske unije kroz različite razine vlasti te da je za taj dio primarno zadužena predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto.

– Puno je izazova. Napravili smo nešto od onoga što smo planirali, ali ni iz bliza dinamikom kako smo to željeli. Realno je bilo završiti ovu godinu otvaranjem raznih poglavlja te da ispred sebe stavimo sve ono što su prioriteti u početnom procesu pregovaranja. To nismo uspjeli i to nam ostaje prvi zadatak za sljedeću godinu, rekao je Čović.

Odgovarajući na pitanje hoće li uhićenje Nenada Nešića, ministra sigurnosti BiH, prouzročiti nove zastoje, Čović je kazao da je uvjeren da neće te da se mora zagovarati funkcioniranje pravne države.

-Ne bi uopće ulazio u konotacije jer nisam uopće upoznat s predmetom oko ministra Nešića. Mi ćemo odmah nakon Nove godine sjesti za stol s partnerima te i ovu temu, zajedno s ostalima, staviti na dnevni red, rekao je Čović dodajući da se moraju iznova definirati aktivnosti u prvom kvartalu 2025. godine i vidjeti je li moguće u ožujku za poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije završiti ono što se nije završilo tijekom mađarskog presjedanja istim tijelom.

Većina stvari usuglašena

Gost Dnevnika PLUS RTV Herceg-Bosne je u razgovoru s urednikom i voditeljem Dejanom Perićem kazao i da je činjenica da sljedeća godina nije izborna dovoljan motivator da se neke „teške teme“ stave na dnevni red.

Većina prioriteta na putu BiH ka Europskoj uniji je usuglašena. S druge strane, neki prioriteti poput Zakona o sudovima nisu usuglašeni. Na sastanku koalicijskih partnera koji je održan u Mostaru predstavnik SNSD-a Radovan Višković rekao je da srpska strana ne može pristati na prijedlog tog zakona u kojem se ne spominje okvirni rok u kojem strani suci trebaju otići iz Ustavnog suda BiH. Odgovarajući na pitanje kako pomiriti takve različite poglede te može li se naći prostor za kompromis, Čović je kazao da je na tri prethodna sastanka koja su održana u Mostaru, Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci većina stvari dogovorena.

-Ostaju neke nijanse koje postanu veliki problem. Ako atmosfera bude dobra, da je ne naruši netko sa strane ili mi između sebe nekim novim istupom, uvjeren sam da to kroz prvi mjesec možemo okončati, kazao je Čović pojašnjavajući i da se u tom razdoblju može postići dogovor i oko Plana rasta te oko imenovanja glavnog pregovarača, rekao je Čović.

I SDA će se “ugurati” u eurospki put

Usvajanje reformske agende blokiraju premijeri županijskih vlada u kojima je na vlasti SDA. Odgovarajući na pitanje kako premostiti tu barijeru, Čović je kazao da je predsjedateljica Vijeća ministara BiH razgovarala s predsjednicima županijskih vlada.

-Oni su dio mehanizma koordinacije na kojem mi inzistiramo. On je, kada sam ja predavao zahtjev za članstvo BiH u EU prije osam godina, bio uvjet. Tada smo ustanovili mehanizam koordinacije i naravno da moramo poštivati volju svih naših županija. Za europski put treba nam i komunikacija s oporbom, rekao je Čović dodajući da je lakše djelovati iz oporbenih klupa te prozivati vlast za ono što se propustilo napraviti.

Čović također pojašnjava da bi razgovori sa SDA po tom pitanju trebali rezultirati uspjehom.

-U konačnici, što smo bliže sljedećem izbornom procesu koji je za dvije godine i koji nije toliko daleko, i opozicija će nastojati sebe ugraditi u taj europski put na jedan afirmativan način. Ja mislim da se tu može napraviti jedan kompromis iza ovoga što su napravili predsjednici vlada tih županija samo zato što su predstavnici SDA ili opozicije, rekao je Čović.

Hrvatska je prijatelj BiH

Republika Hrvatska puno je učinila na afirmaciji europskog puta Bosne i Hercegovine. To se često od pojedinih bošnjačkih lidera interpretira na pogrešan način, kao miješanje u unutarnje stvari.

-Ne može nitko, bez obzira na to iz kojih pobuda to radi – pa i predstavnici bošnjačke politike, prigovarati nositeljima vlasti u Republici Hrvatskoj da se miješaju u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Ovdje svaki dan imate nekog predstavnika međunarodnih institucija koji ima neki svoj izlet i djelovanje u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti; utjecaj na donošenje zakona i čak na neka kadrovska rješenja, rekao je Čović dodavši da ako je netko prijatelj BiH, oda su to institucije RH.

Gost Dnevnika PLUS posebno je naglasio važnost djelovanja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kroz posljednjih osam godina, ali i ranije kroz rad u Europskom parlamentu.

-Da njega tada nije bilo u Europskom parlamentu mi uopće ne bi predali zahtjev za članstvo u EU, rekao je Čović istaknuvši da nije tajna da Plenković želi pomoći bh. Hrvatima, ai da on i Bosnu u Hercegovinu doživljava kao strateškog partnera.

Predsjednik HDZ-a BIH dodao je da je uvjeren da će predsjednik Vlade RH, zajedno s predsjednikom Republike Hrvatske te predsjednikom Hrvatskog sabora učiniti sve da BiH više ne stoji u mjestu.

-Moj poticaj prijateljima iz Sarajeva je da prijatelja nikad ne podcijene, da prijatelja nikada ne gledaju drugim očima nego kao prijatelja koji nam želi pomoći i dodatno nas osnažiti na euroatlantskom putu, rekao je Čović.

Čestitao Milanoviću

Osvrćući se na rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj, Čović je rekao da tko bi god prije samih izbora kazao da će aktualni predsjednik RH Zoran Milanović gotovo sve riješiti već u prvom krugu vjerojatno nije realno sagledao političku situaciju.

-Tim koji je vodio kampanju gospodina Milanovića sinoć je zasigurno bio iznenađen. Tamo ste imali otprilike šest političkih opcija s centra i desnog centra. Predsjednik Milanović igrao je ulogu centra. Nije on išao lijevo dok je gospođa Kekin iz Možemo! išla ultralijevo. Možda se i mogla očekivati ovakva raspodjela glasova s desnice jer je to bila jedna scena i preklapale su se priče ili promišljanja budućnosti od tih šest kandidata. U svakom slučaju, nema što nego čestitati predsjedniku Milanoviću na rezultatu koji je napravio, rekao je Čović dodajući da je razlika u prvom krugu toliko velika i dominantna da se teško može nešto promijeniti.

Naglasio je Čović i da HDZ ima kandidata u drugom krugu te da zbog toga stranka kojoj je na čelu treba promovirati vrijednosti koje zagovara HDZ.

„Mi u Bosni i Hercegovini ne utječemo bitnije na rezultate izbora u Hrvatskoj. Vidjeli ste da smo jučer imali nešto više od 16.000 glasača u BiH za predsjedničke izbore. Taj broj baš ni o čemu ne odlučuje. Mislio sam i da će izlaznost u prvom krugu biti veća te da će prijeći 50 posto, Mi ćemo profesionalno odraditi drugi krug predsjedničkih izbora“, rekao je Čović.

Vidjeti što su pravni lijekovi oko Južne interkonekcije
U posljednje vrijeme posebno aktualna tema u BIH bilo je pitanje Južne plinske interkonekcije. Usvojen je Zakon koji su u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH predložili zastupnici SDA. Odgovarajući na pitanje što će se dalje događati s tim zakonom, Čović je kazao da će se on vjerojatno na Domu naroda Parlamenta FBiH naći do kraja siječnja.

„Taj zakon u procedurama stoji 3-4 godine. On je već jednom prošao put izvršne i zakonodavne vlasti kroz Zastupnički dom. Sada se taj put ponavlja. Mi smo pokušali ukazati na to da se nepotrebno stvorila klima nedemokratičnosti u procesu odlučivanja u BiH oko jednog ozbiljno zakona“, rekao je Čović dodajući da je pitanje Južne plinske interkonekcije strateško za Bosnu i Hercegovinu, posebno za Hrvate u njoj jer taj plinovod pokriva područje Hercegovine gdje do sada nismo imali tog medija.

Predsjednik HDZ-a BIH kazao je i da će se o tom pitanju morati razgovarati na malo drugačiji način.

„Ovaj zakon na Domu naroda vjerojatno će završiti slično kao na Zastupničkom Domu. Pritisak koji se dogodio u Zastupničkom domu i u Vladi Federacije po inerciji će se prenijeti i na Dom naroda. Iza toga treba vidjeti što su pravni lijekovi, kako se nositi s time jer mi s time nismo zadovoljni. Netko je uspio mobilizirati sve Bošnjake da to podrže. Na nama je da ukažemo da se taj strateški interes može realizirati i na nekakav drugačiji način; brži i efikasniji, a da zadovoljimo i interese hrvatskog naroda i što je vrlo važno, da zadovoljimo interes podjele ustavne nadležnosti u BiH. Ne možete ići kroz gradove, općine, županije, a ne komunicirati taj prostor u odlučivanju“, rekao je Čović.

Gost Dnevnika PLUS podsjetio je na mehanizam koordinacije te da tri županije nisu dale svoju suglasnost na neke odluke te da zbog toga „sve stoji“.

„Ne mislimo ništa blokirati; da odmah raščistimo oko toga. Ali, želimo da ovaj proces ide. Naći ćemo dovoljno menadžerskih i upravljačkih vještina po ovom pitanju. Ovdje je jedini pravi prijepor oko toga tko upravlja ovim procesom. Mišljenja smo da to ne može raditi tvrtka koja nema sve ono što je nužno u smislu znanja pa i povjerenja“, rekao je Čović podsjetivši na brojne kaznene prijave, dubioze u poslovanju i propale projekte koji zjape prazni u Središnjoj Bosni kada je u pitanju BH Gas.

“Imamo kvalitetna rješenja”

Čović je kazao da su ova pitanja vrlo jasno iskomunicirali s predstavnicima vlasti RH u sektoru energetike jer Hrvatska mora povezati svojih 70 kilometara plinovoda od Dugopolja do granice s BiH.

„Mislim da imamo vrlo kvalitetna rješenja koja čak mogu i pomiriti neke tenzije koje dolaze i Sarajeva, primarno sa željom da ovaj projekt više ne stoji. Nama je cilj da imamo još jeda izvor plina za BiH sa zapada i vjerujem da ćemo u tome vrlo brzo uspjeti“, istaknuo je Čović.

Neće biti zaokreta u američkoj politici prema BiH
Čović je, odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao da očekuje da neće biti nekih veliki zaokreta u američkoj politici prema BiH nakon dolaska nove administracije u Bijelu kuću pod palicom novog predsjednika Donalda Trumpa.

-Mi smo u svakom smislu premali za jednu veliku Ameriku i za ambicije ovog predsjednika koji razmišlja o milijardama novih investicija i o zaustavljanju sukoba diljem svijeta. To onda znači narušavanje puno ekonomskih procesa koji su se ustanovili. Vojna industrija procvjetala je zadnjih 4-5 godina u nekoj drugačijoj logici upravljanja svijetom. Uvjeren sam da će nova administracija nastaviti pomagati Bosni i Hercegovini, rekao je Čović.

S Murphyjem komunicirao na sastancima

Odgovarajući na pitanje kako gleda na djelovanje američkog veleposlanika u BiH, Michaela Murphyja, posebno kroz prizmu pritiska na bošnjačke zastupnike u Zastupnički domu Parlamenta FBiH i preglasavanje Hrvata oko spomenute Južne interkonekcije te imajući u vidu da gotovo nema istupa u javnosti a da ne spomene predsjednika HDZ-a BiH, Čović je kazao da su se njih dvojica često sastajala.

„Možda smo to ja i veleposlanik Murphy loše komunicirali. Često smo se sastajali i ja sam iznosio svoje stavove. On je bio jako prisutan u medijima i kada sam ja u putanju. Ja na to nisam imamo pravo odgovoriti na bilo kakav negativan način. To nije pristup koji zagovaram. Politika koju ja zagovaram je jezik koji je učtiv, prihvatljiv, koji nikoga ne vrijeđa – pogotovo ne partnera kakav jesu Sjedinjene Države. Ja bih njemu rekao ono što treba kada sjedimo zajedno, a u medijskom prostoru to nikada na bilo koji način nisam isticao “, rekao je Čović dodajući da su mu neki akteri govorili da Murphyju odgovori na adekvatan način.

Naći novi način komunikacije s dolazećom američkom administracijom

Čović je još jednom naglasio da u projektu izgradnje plinovoda Južna plinska interkonekcija posrijedi nije nikakav privatni interes.

„Naši prijedlozi do sada su išli kroz tvrtku koju bi pravili kao javno poduzeće Vlade FBiH, a ne nikakvo privatno poduzeće. Duboko vjerujem da ćemo morati naći nove načine komuniciranja s novom američkom administracijom kako bi svoje mjesto postavili kako mu pripada; realno u odnosima u BiH i najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda“, rekao je Čović pojašnjavajući da je ta komunikacija kroz zadnjih 5-6 mjeseci bila nešto lošija jer „niste slijedili nešto“.

On je podsjetio da je zajedno s predsjednikom FBIH Nerminom Nikšićem i suradnicima usuglasio Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

„Sutradan, kada je taj zakon na Vladi FBiH trebao biti jednoglasno usvojen kolege su se povukle s jasnim obrazloženjem zbog čega to rade. To veleposlanik Murphy nije ni krio i u javnosti je to jasno komunicirao kako bi se taj pritisak napravio. To je jedan od alata koji se ne koristi prvi put u BiH“, rekao je Čović.

Izborni zakon uskoro na dnevnom redu

Predsjednik HDZ-a BiH mišljenja je da je nužno da domaći akteri preuzmu odgovornost za procese u BiH. „Tada se ne bi događalo da imamo odnose vruće-hladno. Ljudi se pitaju zašto bi radili kada netko za nas u sjeni donosi odluke rekao je Čović i dodao:

-Uvjeren sam da ćemo s novom američkom administracijom bolje komunicirati jer su nam ciljevi zajednički. Cilj je napraviti funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu, pravnu državu te osigurati njen europski put. Sve češće ćemo govoriti i o euroatlantskom putu. Sljedeća godina je godina izazova kada moramo neka druga pitanja riješiti koja su ostala po strani, Izborni zakon primarno. Čim se ovi zakoni završe koji su nužni za europski put; Zakon o sudovima i Zakon o VSTV-u, mi idemo na raspravu o Izbornom zakonu jer je neizborna godina kako bismo taj posao završili i da makar s te strane nemamo kriza u BiH, rekao je Čović zaključivši da hrvatski narod mora imati pravo na zaštitu kolektivnih prava kroz domove naroda i Predsjedništvo BiH.