Dan očeva slavi se diljem svijeta 19. ožujka, na blagdan svetog Josipa, Isusovog zemaljskog oca.

Sveti Josip simbol je samozatajnog i posvećenog čovjeka i simbol očinske figure, a Hrvatska ga je proglasila i svojim zaštitnikom.

Očevi već odavna nisu samo hranitelji obitelji, odnosno njihova uloga nije samo zarađivati novac. Sve češće se odlučuju ostati kući umjesto majki i brinuti za djecu. Dok su nekada bili strogi i učili dječake da ne smiju plakati, moderni očevi sve su samo ne tvrdi i nedodirljivi.

Posvećeni su svojoj djeci i nježni prema njima. Zaslužuju da im na njihov dan uputimo najiskreniju čestitku, a isto tako čestitamo i našim tatama. Bez obzira koliko smo veliki, tate uvijek ostaju tate.

Sveti Josip – Isusov hranitelj i Marijin zaručnik

Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika je po kalendaru 19. ožujka. U svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored.

Sveti Josip je vrlo štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran.

Štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji. Patron je napose očeva, muževa te svih zanatlija i radnika. Josip je posebno štovan u Hrvatskoj. Vrijedno je spomenuti da ga je Hrvatski sabor prije više od tri stoljeća, (1687.) proglasio Zaštitnikom Hrvatske, piše Bitno.net.

U svakoj je crkvi njegov kip ili slika. Prikazuju ga kao srednjovječna čovjeka blagih, ali odlučnih crta, s bradom, u ruci mu je štap, a Dijete Isus u naručju ili uz njega. Slikaju ga i u radionici, sa stolarskim ili tesarskim alatom. Isti sveti Josip slavi se po kalendaru i 1. svibnja, kao Josip Radnik.

Jakov rodi Josipa, muža Marije, koja rodi Isusa koji se zove Krist (Mt 1,16).

Zanimljivost u 2023. godini

Svetkovina sv. Josipa ove godine neće se slaviti 19. ožujka, nego dan kasnije, odnosno 20. ožujka. Razlog tomu jest da uobičajeni datum slavlja Josipova ove godine pada na četvrtu korizmenu nedjelju koja ”ima prednost”.

Naime, prema Općoj uredbi o liturgijskoj godini i kalendaru, u kojoj su navedeni stupnjevi liturgijskih slavlja, stoji da Dan Gospodnji ustupa svoje slavlje samo svetkovinama i Gospodnjim blagdanima.

Razlog naravno leži u tome što je nedjelja temelj i jezgra čitave liturgijske godine ili kako čitamo u Katekizmu Katoličke Crkve, nedjeljno slavlje dana i euharistije Gospodnje u središtu je života Crkve, a nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvobitan zapovijedani blagdan.