Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da zapošljavanje stranaca nije nikakva prijetnja, već stvarnost te da je to svakodnevica svih modernih društava.

”Ako nemamo dovoljno domaće radne snage, a nemamo, onda moramo odgovorno i planski omogućiti zapošljavanje stranih radnika kako naša privreda ne bi stajala, kako proizvodnja ne bi trpjela i kako bismo očuvali ekonomski život ove zemlje”, poručio je Delić.

Kazao je to na javnoj raspravi o izmjenama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH koje je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike organiziralo danas u Sarajevu.

”Potrudili smo se da svima damo priliku da govore i svaku diskusiju ćemo razmotriti za tekst koji će razmatrati Vlada FBiH, a zatim i oba doma Parlamenta FBiH”, kazao je Delić.

Delić je kazao da Bosna i Hercegovina više nije zemlja iz koje samo odlaze, već da mora postati i zemlja u koju se dolazi.

”Ne zato što tako želimo, nego zato što moramo. Našoj privredi nedostaje radne snage. Ako je ne možemo pronaći ovdje, moramo je uvesti, planski, odgovorno, poštujući prava radnika, ali i potrebe poslodavaca. Sve ono što ne možemo nadoknaditi domaćom radnom snagom, moramo dopuniti kroz reguliranu i poštenu migraciju. U suprotnom, nećemo imati ni proizvodnju, ni usluge, ni ekonomski opstanak”, poručio je.

Delić je naglasio da su ta dva zakona samo dio šire vizije koju grade već dvije godine.

”Zajedno sa Zakonom o radu, Strategijom zapošljavanja, Strategijom razvoja sistema socijalne i dječje zaštite, Strategijom za unaprjeđenje prava i položaja osoba sa invaliditetom, zakonima koji uređuju oblast invaliditeta, te reformskim Zakonom o socijalnim uslugama koji govori o dostupnosti i priuštivanja tih usluga za sve. To je naš odgovor na krizu populacije, na odlazak ljudi, na gubitak nade”, kazao je.

Tvrdi da je ovo posljednji trenutak kada FBiH ima priliku krenuti dalje putem oporavka, ali ne deklarativno ili simbolično, već mijenjati ono što FBiH decenijama koči, sputava i gura unazad.

”Odavno više ne govorimo samo o statistikama. Nije ovdje više riječ o papirima i analizama. Riječ je o praznim stanovima, zatvorenim radnjama, ugašenim poslovima. Riječ je o zemlji koja ostaje bez ljudi. U osnovnim školama, u posljednjih deset godina, prema dostupnim statistikama, imamo 24.000 učenika manje. To nije samo podatak”, istakao je.

Proporcionalno smanjenju novorođenih i upisanih u osnovne škole, dodao je, smanjuje se broj srednjoškolaca, broj studenata, broj radno sposobnih.

”A ono što uspijemo školovati, kao gotov proizvod, odlazi. Odlazi nakon završenog ciklusa obrazovanja i, nažalost, ne vraća se. To su investicije bez povrata. Ulažemo u obrazovanje, ulažemo u znanje, ulažemo u budućnost, da bi ta budućnost pripadala nekom drugom”, istakao je.

Zbog toga je, tvrdi Delić, reforma tržišta rada neophodna te naglašava da se ne smije više oklijevati s promjenama.

”Govorimo o istinskim, temeljnim promjenama. Promjenama koje moraju krenuti. I koje će, budimo iskreni, biti bolne. To je sigurno. Ali to je cijena koju moramo platiti da bismo opstali kao društvo”, dodao je.

Kroz zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kazao je Delić, žele konačno jasno razdvojiti aktivne i pasivne tražioce posla.

”Ne želimo više da nas vode lažne statistike. Ne želimo se uljuljkivati u uvjerenje da će neko drugi riješiti naše probleme. Jer upravo nas je takav pristup i doveo ovdje gdje smo sada. Početak reforme u kojoj evidencija u službi zapošljavanja više nije skladište papira, nego alat koji pokreće ljude prema radu”, kazao je.

Na kraju je dodao da je to početak kraja birokratskog aparata koji gomila papire, a ne nudi rješenja.

”Početak gradnje sustava koji će zaista povezivati ljude s poslom, ne samo kroz evidenciju, nego kroz stvarnu uslugu, kroz konkretne korake, kroz rezultate. A ne da im da samo potvrdu za zdravstveno”, zaključio je Delić.

Na javnoj raspravi, između ostalih, prisustvovali su predstavnici zavoda za zapošljavanje FBiH i KS, poslodavaca, sindikata te nevladinih organizacija.