Demografski alarm već odavno je označio uzbunu i u Dalmatinskoj zagori. I dok se proteklih dana uvelike priča o demografskom slomu Slavonije i Baranje uz neizostavnu Liku koju već godinama more negativni migracijski tokovi domicilnih stanovnika ni u Imotskoj krajini situacija nije ništa bolja.
Po službenim pokazateljima Državnog zavoda za statistiku iz Imotske krajine je u vremenskom razdoblju od 2011. do 2016. godine odselilo nevjerojatnih 5 968 stanovnika, a od toga je u inozemstvu 1 283 stanovnika.
Premda za ogromni pad nataliteta i smanjivanje broja stanovnika u Imotskoj krajini nisu ni potrebni službeni podatci jer se vidi po sve pustijim gradskim ulicama i seoskim dvorištima i statistike naših župnih zajednica uvelike govore o ogromnom padu natalitetu, a o velikom rastu stope mortaliteta. Dječji plač se ne čuje, a ljudi, mahom mladi iseljavaju kako u veće gradove svoje domovine tako i u inozemstvo. Iseljavanje je tek smanjeno u zapadnim dijelovima Imotske krajine koji su već davno dobrano napustili svoje rodno ognjište dok je u najvitalnijem dijelu Imotske krajine u općinama Podbablje, Proložac, Zmijavci i Runovići te u gradu Imotskom stanje katastrofalno.
Od 2011. primjenjuje se nova metodologija izračuna, po kojoj se u iseljene pribrajaju samo oni za koje se očekuje da će najmanje godinu dana provesti izvan matične zemlje, dok je dotad kriterij bila samo prijava odnosno odjava prebivališta
Naime, statistička definicija međunarodnog migranta temelji se na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu, doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana. Statistika vanjske migracije stanovništva obuhvaća državljane Republike Hrvatske i strance na privremenome ili stalnom boravku u Republici Hrvatskoj.
Prema metodologiji koja se primjenjivala do 2010. podaci o vanjskoj migraciji stanovništva obuhvaćali su državljane Republike Hrvatske i strance na stalnom boravku koji su prijavili odnosno odjavili svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Gledajući statističke podatke za grad Imotski u razdoblju od 2011. godine do 2016. godine ukupno je doseljeno (rođeni i novoprijavljeni) 1 537 osoba dok je u istom vremenu Imotski napustilo 2 229 stanovnika odnosno njih 655 u inozemstvo. Posebno zabrinjava činjenica da je 2011. godine u inozemstvo iselilo 68 stanovnika, a 2016. godine čak 293 stanovnika.
Najvitalnija i najmnogoljudnija imotska općina je Podbablje u koju se u navedenom razdoblju doselilo 450 stanovnika, a odselilo 745 stanovnika odnosno 143 stanovnika u inozemstvo, a u usporedbi 2011. 22 stanovnika, a 2016. čak 56 stanovnika.
Općina Proložac doživljava pravu demografsku katastrofu. Od 2011. godine do 2016. godine “doseljenih” je 434, a odseljenih 912 s tim da je 179 stanovnika u inozemstvu.
U općini Zmijavci novoprijavljenih je u navedenom razdoblju bilo 167 dok je odjavljenih 345 odnosno njih 84 u inozemstvu dok je u susjednoj općini Runovići novoprijavljenih 228, a odseljenih 379 odnosno u inozemstvo njih 55.
U Zagvozdu je doseljeno 176 stanovnika, a u istom vremenskom razdoblju odseljeno 287 stanovnika dok je 38 stanovnika migriralo u inozemstvo. U najmanjoj imotskoj općini Lokvičići doseljeno je 95 stanovika, a odseljeno 249 uz odseljenog 31 stanovnika u inozemstvo.
Zapadni dio Imotske krajine nije ništa bolji. Tako je u Cisti Provo doseljeno 205 osoba, a odseljeno čak 502 stanovnika (61 u inozemstvu), a u Lovreću 183 stanovnika doseljena, a 320 odseljeno uz 37 u inozemstvu.
Premda se radi o statističkim podatcima koji nisu najrelevantniji jer sama metodologija ne daje precizni uvid stanja na terenu moramo strahovati da će idući popis stanovništva 2021. godine doista pokazati pravu sliku demografske katastrofe u Imotskoj krajini koja, nažalost, samo prati trendove cijele Hrvatske
Imotskenovine.hr
2 komentara
A dodji u Imotski radnim danom u podne puni kafici i terase, ko koga mulja
Pa radili išta Gangster iz Runovića najpoznatiji provodadžija u regiji