Udaljeni smo samo par dana od početka proljeća 2016. godine, godine koja će po mnogima odlučiti je li povijesni projekt: ”Smilje” uspio ili nije. Od naše zadnje objave vezane za smilje je prošlo gotovo 2 mjeseca te ćemo u ovoj objavi malo detaljnije secirati stanje o smilju preko naše uobičajene metode zvane ”istraživačko novinarstvo”.
U ovom slučaju ne treba biti posebno pametan da bi uradio nešto takvo (iako mnogi portali uspješno plasiraju nezrele objave koje u svojoj strukturi imaju više proturječnih i nelogičnih misli), dovoljno je imati pristup internetu, redovito pratiti obavijesti gradskih oca te se družiti dovoljno sa ljudima ”iz naroda”. Već samom provjerom objava medija hercegovačkih općina dolazimo do informacija da je samo 4-5 općina dalo narodu na korištenje općinsku zemlju sa ukupnom površinom od preko 1000 hektara ili 10 000 duluma ( Čitluk i Čapljina zajedno gotovo 800 hektara), uzmemo li neki prosjek sadnje od 5000 sadnica po dulumu (iako mnogi sade po matematički najisplativijoj formuli-6250 sadnica) dobit ćemo cca 50 milijuna sadnica posađenih samo na općinskoj zemlji.
Ne treba ni napominjati da je broj posađenih sadnica na privatnom zemljištu vrlo vjerojatno i veći od ovoga zasađenog na općinskoj zemlji čime dolazimo do zaključka da će se na ljeto u Hercegovini zlatiti više od 100 milijuna sadnica ovog našeg zlata. Daljni podaci koji potkrjepljuju broj navedenih sadnica se mogu vrlo lako naći na najrelevantnijem oglasniku ”pik.ba” za BiH preko kojeg se jednostavnim unosom termina ”smilje sadnice” može pronaći više od 150 ponuđača sadnica od kojih nerijetki broje po 100 ili 200 tisuća prodanih sadnica a poneki 500 000 sadnica u prodaji.
Nije ni čudno to što u pojedinim mjestima svaka druga obitelj ”pikira” odnosno presađuje sadnice i uspješno ih prodaje donoseći u obiteljsku blagajnu nemalu količinu novca. Mnoge proizvođače presadnica veseli i činjenica da cijena nije spala ispod daleko od prošlogodišnje koja je bila od 20-30 feniga po presadnici pa se ovogodišnje kreću od 17-25 feniga za količine do 10 000 presadnica.
Ono što je vrlo važno napomenuti jeste to da su velike ”ribe” odnosno jači poduzetnici u Hercegovini namirisali ogroman novac koji bi se mogao uskoro sliti u naše male krajeve te su odlučili uložiti više desetaka tisuća eura u izgradnje destilerija koje imaju potencijal za ubiranje najvećeg profita. Zna se da Hercegovce nije lako preveslati niti nagovoriti na veliku investiciju bez detaljnije provjere tržišne situacije i mogućnosti ostvarivanja profita preko iste. Tako se događa da mnogi poduzetnici dogovaraju poslove sa inozemnim otkupljivačima te unaprijed imaju osiguran plasman proizvedenog ulja, dovoljno je spomenuti da je samo u Širokom Brijegu izgrađeno ili u izgradnji 15-ak destilerija koje će ovo ljeto doći u ”okršaj” sa tonama i tonama krškog smilja.
Što se tiče cijena kilograma smilja i litre destiliranog ulja, potrebno je razbiti mit o cijeni litre ulja koja varira od 1000 do 1800 eura, ovisno o pojedinom portalu dok isti navode trenutnu cijenu kilograma ulja od 5 – 5 ipo KM uz činjenicu da je za jednu litru destiliranog ulja potrebno između 800 i 1200 kilograma smilja.
Logikom svih portala dolazimo do računice koja kaže da vlasnici destilerija daju cca 2500 eura za nekih 1000 kilograma smilja od koje će proizvesti jednu litru ulja pa je onda nekom logikom prodavati za 1200-1800 eura.. Puno više ”vode pije” lanjska priča da litra ulja na svjetskom tržištu košta oko 5000 eura, inače se Hercegovci ne bi ”bakćali” sa istim. Naš veliki lanjski trud za poticanjem naroda na poljoprivredu a poglavito na sadnju smilja nije pao na neplodno tlo te nam je jako drago što su nam se javili mnogi ljudi koji su se potaknuti našim objavama, informiranjem i savjetovanjem odlučili na sadnju smilja i investiranjem slobodnog vremena na bolji način.
Svakako je za očekivati da se cijena smilja neće zadržati na visokih 5 KM, jednostavno ne bi bilo dobro kada bi se tisuće Hercegovaca prepunili novcem (haha). No za očekivati je također i to da cijena neće pasti ispod 1 KM jer je sve iznad jedne KM mogućnost za ostvarivanjem pristojnog profita. Mi se nadamo cijeni od pristojih 2.5 KM koja bi donijela osjetan porast standarda u Hercegovini te snažno poticanje pozitivnog ciklusa kruženja novca unutar zemlje
Facebook stranica: Hercegovina – uskoro zemlja prosperiteta
6 komentara
biće šta bude pa ćemo vidit
Bice orala se brda ponovo nikla grabovina za za tri godine.
Ovo što ste vi izanalizirali nema veze sa analizom . Vi koji analizirate znateli tko otkupljuje ulje po 5000Eura. Ja ću vam prodati po 1700 pa vi preprodaje i zaradite po litri 3200 Eura. Eto analitičari . Bubate gluposti.
Rad nikoga nije ubija rad će kad tat dat rezultate radnici naprid a neradnici komentirajte tuđi rad
Aj nek se prica……
Kvaka je u količini smilja i nije istina da za litru treba 800 kg smilja, puno manje treba za jednu litru ulja, puno manje vjerujte..