Prije točno mjesec dana, u večernjim satima 23. ožujka potvrđen je prvi slučaj koronavirusa (COVID-19) u Županiji Zapadnohercegovačkoj. U proteklom jednomjesečnom razdoblju u ovoj županiji u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine evidentirane su ukupno 74 osobe pozitivne na aktualni koronavirus.

Najveći broj pozitivnih, 58 osoba je zabilježeno u Širokom Brijegu, 12 u Grudama, 4 u Posušju te nijedna u Ljubuškom. Ukupno se oporavilo 16 osoba, a 4 osobe su preminule. Ove su brojke Županiju Zapadnohercegovačku svrstale među koronavirusom najpogođenija područja u državi.

Ljudi se više informiraju o mjerama zaštite gospodarstva

Kako bi spriječili moguće psihičke posljedice pandemije koronavirusa, Crveni križ Županije Zapadnohercegovačke i kolektiv psihologa u ovoj županiji promptno su reagirali i pokrenuli inicijativu „Dežurni psiholog ŽZH“ za pružanje psihosocijalne podrške građanima.

Inicijativa je pokrenuta i prije potvrđivanja prvog slučaja oboljenja od koronavirusa u ŽZH. Kako je u razgovoru za Bljesak.info potvrdio Mario Brkić, jedan od 24 psihologa koji su pristupili ovom volonterskom zadatku, inicijativa je nastala uslijed informacija o širenju koronavirusa po drugim dijelovima BiH i bilo je pitanje vremena kada će doći i do ŽZH.

On je istaknuo kako se građani ove županije s trenutačnom situacijom nose u skladu sa svojim osobnim kapacitetima. U posljednje vrijeme fokus javnosti se preusmjerava na eventualno popuštanje u restriktivnim mjerama i planiranje života od svibnja pa nadalje.

„Građani se uglavnom pridržavaju mjera, iako se primijeti i određeni zamor kod dijela populacije po pitanju nošenja zaštitne opreme i sl. Razumljivo mi je da su ljudi razvili određene obrambene mehanizme i početne emocije straha i neizvjesnosti zamijenili aktivnostima oko planiranja svog života, ali i to može biti varljivo u ovom trenutku, jer realno opasnost još uvijek postoji. Ovo je sad intenzivni trening strpljivosti“, ističe psiholog Brkić.

Ako bi se puko statistički gledalo na cjelokupnu situaciju, moglo bi se zaključiti kako su se građani ŽZH odlično nosili s nastalom situacijom. U proteklom razdoblju „Dežurni psiholog ŽZH“ zabilježio je samo dvadesetak poziva.

„Ljudi se više informiraju o mjerama zaštite gospodarstva, a roditeljima treba dodatnog poticaja kako bi djeca ostala motivirana za rad u sklopu obrazovanja na daljinu. Osobe su izvještavale o osjećajima povećane napetosti, straha, anksioznosti, depresivnim raspoloženjima. Neki od poziva su bili informativnog karaktera te smo ih usmjeravali ka institucijama koje su zadužene za spomenutu tematiku, bilo da se radi o medicinskim savjetima ili okviru djelovanja stožera civilne zaštite“, objasnio je Brkić.

Mi biramo što ćemo činiti i kako se ponašati

U samim početcima pandemije na internetu je objavljeno mnoštvo  stručnih priručnika, letaka, brošura. I psiholozi okupljeni u inicijativi „Dežurni psiholog ŽZH“ slijedili su taj put i izradili nekoliko letaka s prigodnim sadržajima savjetodavnog karaktera nastojeći sadržaje prilagoditi zajednici u kojoj žive.

„Četiri letka koja smo objavili sadrže informacije o ponašanju za opću populaciju kao i savjete za školarce i njihove roditelje tijekom procesa obrazovanja na daljinu. Svaki ovakav sadržaj savjetodavnog karaktera je informacija koju stručnjak nudi, a korisnik ima priliku uzeti ono što mu odgovora i nastojati uklopiti u svoju svakodnevicu. Dakle, čitatelj je mjerilo sam sebi u uzimaju iz ponuđenih sadržaja“, istaknuo je Brkić u razgovoru za Bljesak.info.

Objašnjavajući sadržaj spomenutih letaka povukao je paralelu sa savjetodavnim radom koji se odvija uživo, u uobičajenim okolnostima.

„Cilj takvog rada nije da stručnjak natjera osobu učiniti nešto što mu jamči povećanje zadovoljstva životom već da mu ponudi širu lepezu izbora iz koje osoba za sebe uzima ono što joj trenutno ima smisla i s čim joj može biti malo bolje u životu trenutno“, objasnio je Mario Brkić i dodao kako većina trenutačnu situaciju percipira neugodnom zbog „odvijanja života pod određenim ograničenjima i mjerama zabrane“.

„Okolnosti u kojima smo sada većina vjerojatno percipira neugodnim jer nema potpunu slobodu kretanja, ali okolnosti nipošto ne upravljaju našim životom već mi biramo što ćemo činiti i kako se ponašati“, zaključio je psiholog Mario Brkić.