Iako prehrambena industrija u određenim segmentima bilježi rast, ni u ovoj gospodarskoj grani ne cvjetaju ruže s obzirom na to da je pao izvoz određenih artikala poput šećera i ulja, pa i mesa.

Prema analizama koje je uradila Vanjskotrgovinska komora BiH, ukupan izvoz agroindustrije za prva tri mjeseca 2019. godine iznosio je 189.354.664 KM, a u 2020. godini 211.387.870 KM, što predstavlja povećanje izvoza za 11,64 posto. Uvoz je iznosio 762.371.719 KM, što je više za 5,23 posto odnosu na 2019. godinu.

Većina obrađenih podataka vanjskotrgovinske razmjene sirovina i proizvoda agroindustrijskog sektora bilježi porast i uvoza i izvoza, te kroz ova tri mjeseca agroindustrija nije pokazala negativne posljedice koje će zasigurno u narednom periodu donijeti utjecaj virusa korona.

Ovisni o uvozu

Međutim, iz Vanjskotrgovinske komore BiH očekuju da će u narednim mjesecima doći do pogoršanja i otežanog rada u ovoj industriji s obzirom na to da je uvoz sirovina znatno otežan, a bh. industrija poput mesoprerađivačke, mlinske, te proizvodnja ulja, šećera, hrane za uzgoj peradi i stoke, ovisna je o uvozu.

Prema preliminarnom istraživanju koje je provela Komora, postojeće zalihe dovoljne su za proizvodnju u naredna dva mjeseca. Osim toga, problematičan je i uvoz repromaterijala, odnosno materijala za pakovanje proizvoda.

Od svih proizvoda bitno je spomenuti šećer, budući da je izvoz obustavljen u potpunosti za Italiju (tri milijuna KM) i Tursku (1,2 milijuna KM), zatim ulje, pad izvoza u Tursku za oko devet milijuna KM.

Značajan rast izvoza zabilježen je kod goveđeg mesa, jer je u promatranom periodu počeo da se odvija izvoz u Tursku (7.718.639 KM), zatim mesa peradi 74,46 posto (Srbija i Crna Gora), te ostalih konzerviranih proizvoda 82,57 posto (izvoz u Hrvatsku i Sloveniju, koji ne bilježimo u 2019.). Zabilježen je i značajan rast izvoza pšenice i suražice za 2,7 milijuna KM u Tursku.

Obim vanjskotrgovinske razmjene pojedinih masti i ulja za prva tri mjeseca 2020. godine iznosio je 60.157.281 KM, od čega je izvoz iznosio 27.582.035 KM, a uvoz 26.017.813 KM. Zapažamo da je došlo do smanjenja i izvoza i uvoza u odnosu na promatrani period za prethodnu 2019. godinu i procentualno smanjenje izvoza iznosi  19,3 posto, a uvoza 17,9 posto.

Obim razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2020.  iznosio je 102.319.922 KM, što je više za skoro 16 milijuna KM u odnosu na 2019. godinu. Izvoz mesa i mesnih prerađevina iznosio je 25.392.021 KM, a uvoz 76.927.901 KM. Bilježi se rast i izvoza za 154,05 posto i uvoza za 1,09 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 33 posto.

Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu mlijeka i mliječnih proizvoda za period od tri mjeseca 2019/2020. godine uočava se obim razmjene u vrijednosti od 66.462.877 KM. U tijeku 2019. godine izvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 26.383.300 KM, a uvezeno 42.731.002 KM. Bilježi se značajan rast izvoza mlijeka i pavlake 30,32 posto, surutke 54,73 posto, sira i skute 39,01 posto te maslaca 14,22 posto. Ključna tržišta u 2020. godini su: Crna Gora, Srbija, Makedonija, Hrvatska, s tim što je povećan izvoz u Crnu Goru i Hrvatsku, a smanjen u Srbiju.

Nema prilike za domaće

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Republike Srpske, za “Nezavisne” ističe da ni vlasti, a ni Vanjskotrgovinska komora BiH nisu učinili ništa da spriječe  da se više mesa i mlijeka uvozi u BiH.

“Nama kažu da  je naše meso skupo. Ne znam kako je skupo meso  koje s PDV-om prodajemo po četiri KM po kilogramu, jedino da im damo džabe. Mlijeko se uvozi, ne kupuje se od nas. Vlasti bi trebalo da urade kao što rade u Norveškoj, Švajcarskoj i drugim zemljama, da zabrane uvoz dok ima domaćeg na tržištu”, kaže Usorac.

Ističe da su svi ugovori “pali” zbog pandemije, stao je i izvoz goveđeg mesa u Tursku.

Dževad Kovač, predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza “Tor” iz FBiH, za “Nezavisne” ističe da  se uvozi “smeće” iz vana, a da se domaćim proizvođačima ne da prilika.

“Jak je taj uvoznički lobi, svi uvoze jeftinije, a mi smo na gubitku po dva osnova. Ne daju nam da izađemo na tržnicu. Bolja situacija nije ni u biljnoj proizvodnji. Gospodarstvo je na koljenima. Uvozit će dok ima šta da se uveze, iz robnih rezervi iz vana. Uvoze staro i to prodaju građanima, a kad više ni toga ne bude, onda će htjeti domaće, ali tada nas više neće biti”, ističe Kovač.