Bosna i Hercegovina vjeruje da bi velike investicije u ovoj i idućim godinama mogle pomoći ekonomskom oporavku zemlje pogođene posljedicama pandemije koronavirusa. U najvećoj mjeri BiH se oslanja na financijsku, uglavnom kreditnu, potporu iz Europske unije i na nju naslonjenih financijskih institucija, poput Europske investicijske banke (EIB), piše Večernji list BiH.

Inozemni igrači

Ne treba zaboraviti da je Europska komisija usvojila sveobuhvatan plan za zapadni Balkan u cilju poticanja dugoročnog ekonomskog oporavka regije, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji te podržavanju regionalne integracije i konvergencije s Europskom unijom. Komisija je dala prijedlog za mobilizaciju do devet milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine za podršku ekonomskoj konvergenciji s EU-om. Značajno mjesto u tom paketu ima i BiH.

Međutim, od trenutačno započetih projekata, koji će biti nastavljeni izvjesno i u ovoj godini, izdvajaju se gradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla te nastavak gradnje cestovnog koridora Vc. Najavljen je i početak gradnje brze ceste kroz Lašvansku dolinu. Uvjerljivo najskuplji projekt što se tiče infrastrukture, a koji se nalazi na listi prioriteta jest izgradnja brze ceste od Sarajeva do Višegrada i granice sa Srbijom, vrijedan 1,145 milijardi eura, a odmah iza njega s cijenom od 1,095 milijardi eura projekt je izgradnje autoceste koja bi išla od Novoga Grada preko Prijedora do Banje Luke, a onda do Doboja, Vukosavlja, Brčkog pa sve do Bijeljine. Uz dionice koridora Vc, koje su u izgradnji ili će se početi graditi, to su svakako najvrjedniji projekti u cestogradnji.

U energetskom sektoru svakako je najvažnija izgradnja Bloka 7 u Tuzli. Ukupna vrijednost projekta je 722 milijuna eura, gdje je 15 posto vlastiti udio Elektroprivrede BiH, dok je ostatak kredit kineske Exim banke. Ovaj termoenergetski objekt grade kineski konzorcij China Gezhouba Group Company Limited Peking i Gedi – Guandong Electric Power Design Institute. Upravo je kineska uloga tu sporna za EU i zabrinutost koju su preko svojih tijela izražavali za ekološku komponentu projekta samo je vrh ledenog brijega. Jasno je kako se na kineske investicije sa Zapada ne gleda nimalo blagonaklono, iako Kinezi grade i neke još skuplje infrastrukturne projekte u samoj Europskoj uniji.

Veliki projekti

Mnogo veću potporu uživa jedan drugi energetski projekt u BiH, a to je izgradnja plinovoda Južna interkonekcija, koji bi omogućio BiH alternativni izvor prirodnog plina te osigurao izgradnju stabilne plinovodne mreže u nekoliko županija u Federaciji.

Taj projekt, ukupne vrijednosti 196 milijuna KM, predviđa izgradnju plinovoda u dužini 180 kilometara, od kojih će 160 kilometara biti u Bosni i Hercegovini.

Povezat će trenutačni transportni plinovod BiH s hrvatskim plinovodnim sustavom na potezu Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik te imati odvojak za Mostar.

Sukladno predviđenoj dinamici realizacije projekta, početak izgradnje plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska očekuje se tijekom 2023. s predviđenim rokom puštanja u pogon prije kraja 2024. godine. Znači, na ovaj projekt u 2021. ne treba računati.

Tako da na prostoru Hercegovine u ovoj godini svakako najvrjedniji projekti ostaju oni vezani za izgradnju dionica na koridoru Vc. Prema svim najavama, ovo bi trebala biti godina u kojoj će ovaj strateški cestovni koridor dobiti svoje pune obrise u Hercegovini, uključujući radove sjeverno i južno od Mostara.