Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u segmentu parametara za povećanje mirovina mogu se očekivati u ovoj godini, možda čak da se u rujnu nađu u Parlamentu Federacije BiH, rekao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjedatelja Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH.

Dodaje kako bi se primjena mogla očekivati tek od siječnja 2026. godine, rezimirajući kako nije realno do kraja ove godine očekivati izvanredno povećanje mirovina koje bi omogućile izmjene Zakona o MIO-u.

Sada se mirovine u FBiH usklađuju (povećavaju) jednom godišnje, 15. travnja na osnovi 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 posto rasta indeksa potrošačkih cijena, a umirovljenici sada traže da se mirovine usklađuju prema prosječnoj plaći u FBiH i troškovima života u omjeru 60:40.

“Za izmjene Zakona o MIO-u ima vremena i mislim da ćemo do kraja kolovoza imati sastanak u Vladi Federacije BiH, barem tako očekujem. Jer, mi smo 2. lipnja imali zakazan sastanak u Vladi FBiH pa je odgođen na dva sata ranije, a mi smo već bili u Sarajevu, zbog nepripremljenosti materijala. Mislim da bi na prvoj sjednici u rujnu Parlament FBiH mogao raspravljati o zakonu i to po hitnoj proceduri. Znači vremena ima da se usvoje izmjene i dopune zakona, međutim, nerealno je očekivati sada izvanredno povećanje mirovina, a pogotovo jer je 70 milijuna KM otišlo na jednokratnu novčanu pomoć, a koje smo tražili da ide u izvanredno povećanje. Vlada je učinila po svom. Vidjet ćemo kakvo ćemo naći rješenje i realno je očekivati da bi primjena zakona išla od 1. 1. 2026. godine”, govori Halilović.

Ponavlja kako je uvijek bolje povećanje mirovina nego isplata jednokratnih pomoći.

“I da vam kažem, bolje je i dva posto veće mirovine nego pomoć. Oni iz Vlade FBiH su nas odbili jer je to za stalno i znaju da se na to moraju platiti doprinosi, a ovu pomoć ne moraju. I ovo što je omogućeno poslodavcima da radnicima mogu isplatiti do 400 KM više plaće neoporezivo, to je na štetu sadašnjeg radnika i budućeg umirovljenika i na štetu sadašnjeg umirovljenika jer sve na što nisu uplaćeni doprinosi nema nitko koristi u konačnici, samo štetu”, govori Halilović.

Dodaje kako nije u redu da od dolaska na mjesto direktora Federalnog zavoda za mirovinsko osiguranje Halil Subašić, a što je bilo 2023. godine, nije imao službeni sastanak s predstavnicima umirovljenika.

“Mislim da se i s njim neke stvari moraju raščistiti. Mi nismo imali sastanak s njim otkako je došao na tu funkciju službeno. On to sve izbjegava”, govori Halilović.