Nakon slučaja u kojem je vozač iz Hrvatske nakon provedenog vikenda u BiH zaustavljen na graničnom prijelazu u Hrvatskoj Kostanjici i kažnjen zbog dijelova koje je prilikom svog boravka u susjednoj zemlji ugradio u automobil, portal Akta.ba je kontaktirao Upravu za neizravno oporezivanje BH kako bi pojasnili koja je procedura kada državljanin BiH vlastiti automobil izveze u inozemstvo radi popravke istog.

Naime, u prekršajnom nalogu spomenutog vozača je naznačeno kako je trebao za dijelove podnijeti carinsku deklaraciju, a kazna iznosi gotovo 500 eura. Vozač kaznu smatra neopravdanom jer, kaže, dijelove je ugradio radi popravka automobila kako bi se mogao vratiti u Hrvatsku

“Pukao mi je zupčasti remen i nisam mogao nastaviti vožnju jer to je veliki kvar na vozilu. Dolaskom na granicu na pitanje carinika sam odgovorio da nemam ništa za prijaviti jer zaista nisam imao, ali on je našao račun kojeg nisam skrivao. Nisam ni znao da je veliki carinski prekršaj popravit auto da možeš nastaviti putovanje. I onda kreće “igra” kao da vozim drogu, a ne postavljene autodijelove koji su već i polovni jer su ugrađeni na vozilo”, ispričao je vozač.

Prema prekršajnom nalogu, vozač je kriv jer nije podnio carinsku deklaraciju za ugrađene auto dijelove u osobni automobil, a kao dokaz služi račun pronađen u vozilu.

“Dakle, kažnjen sam jer po njihovom ispada da krijumčarim već postavljene autodijelove. Kazna je bila 481 eura s troškovima”, naveo je vozač. Najavio je da će se žaliti na dobivenu kaznu jer smatra da je neopravdana.

CARINSKA DEKLARACIJA

Iz Uprave za neizravno oporezivanje su za Aktu pojasnili da je riječ o privremenom izvozu roba po postupku vanjske obrade.

“Postupak vanjske obrade je postupak s ekonomskim učinkom koji je reguliran odredbama člana 98. do 104., 141., 142., i 163. do 178. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini odredbama člana 354. do 375., član 438. do 446. i član 499. Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini, te Uputstvom o carinskom postupku vanjske obrade”, kazali su.

Postupak vanjske obrade može se odobriti za domaću robu (u pogledu njenog carinskog statusa) koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u svrhu podvrgavanja procesima obrade i nakon toga ponovni uvoz (vraćanje) u carinsko područje BiH, uz potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, ovisno o konkretnoj situaciji.

“Shodno članu 163. stav (3) tačka b) Zakona, pojam ”proces obrade” znači procese: obrada robe, uključujući njenu montažu ili sklapanje ili ugradnju u drugu robu; prerada i dorada robe, popravak robe, uključujući njeno obnavljanje i dovođenje u ispravno stanje. Dakle, spoljna obrada može se odobriti i za privremeni izvoz domaće robe radi njene popravke, koja se, nakon obavljene popravke, ponovno uvozi (vraća) u BiH”, objasnili su.

Ako se vanjska obrada zahtijeva za privremeni izvoz domaće robe radi njene popravke, ta roba mora biti podobna za popravku.

“To provjerava carinska ispostava kod koje je podnijeta carinska deklaracija za postupak privremenog izvoza robe u okviru spoljne obrade, a na osnovu dokumenata priloženih uz carinsku deklaraciju (provjeriti je li moguć popravak robe koja je deklarirana za privremeni izvoz radi popravke na osnovu prepiske korisnika vanjske obrade i strane osobe koje će obavljati popravak (ugovor, ponude, obavijesti i sl.) mora biti vidljivo da je moguće popraviti robu koja je predmet vanjske obrade, u koje svrhe, carinska ispostava može zatražiti i dodatne dokaze). Carinska ispostava neće odobriti postupak vanjske obrade ukoliko utvrdi da se vanjska obrada zahtijeva u svrhu poboljšanja njenih tehničkih ili drugih upotrebnih karakteristika”, rekli su.

Kada se postupak vanjske obrade odnosi na robu nekomercijalnog karaktera, fizička osoba iz Bosne i Hercegovine podnosi carinsku deklaracija u pisanoj formi carinskoj ispostavi nadležnoj prema mjestu u kojem se nalazi roba koja će biti prijavljena za privremeni izvoz za vanjsku obradu, uz prilaganje dokumentacije propisane odredbama člana 151. Odluke.

“Takva carinska deklaracija se smatra zahtjevom za izdavanje odobrenja, a njeno prihvaćanje od strane carinske ispostave odobrenjem. Carinska ispostava određuje rok za završetak postupka vanjske obrade tj. rok za ponovni uvoz i puštanje u slobodan promet dobivenih proizvoda, u vašem slučaju putničkog motornog vozila”, istaknuli su.

Carinska deklaracija kojom se završava vanjska obrada podnosi se carinskoj ispostavi kod koje je taj postupak i započet, koja ispostava se smatra i nadzorna carinska ispostava u tom postupku.

“Privremeno izvezena roba za koju je odobrena vanjska obrada radi popravke, neovisno od toga obavlja li se popravak u sustavu standardne zamjene ili ne, može biti puštena u slobodan promet uz potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih taksi, ovisno od toga je li popravak obavljen uz plaćanje ili bez plaćanja (ako se carinskoj ispostavi na prihvatljiv način dokaže da je roba popravljena besplatno zbog ugovorene ili zbog zakonom propisane garantne obaveze ili zbog proizvodne greške)”, pojasnili su.