Ekološki aktivisti  u borbi protiv onečišćenja rijeke Trebižat i Studenčica kroz integralnu zaštitu cijelog riječnog toka od Peć Mlina do Čapljine u dužini od 51 km.

Dvadeset godina od pokretanja Kulturno‑turističke manifestacije „Dani Trebižata“ koja se održava svake godine u srpnju te okuplja više od 60 aktivista iz nevladinih organizacija i ronilačkih klubova iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Cilj manifestacije je promocija, informiranje i senzibiliziranje javnosti i korisnika prostora uz riječni tok Tihaljina–Mlade–Trebižat o potrebi uspostave integralne zaštite duž cijelog riječnog toka te očuvanja i korištenja prirodnih resursa na održiv i ekološki prihvatljiv način.

Za provedbu aktivnosti u sklopu manifestacija zadužena su udruženja: ekološka akcija čišćenja “TREBIŽAT EKO 2026“ zadužena je ŠREK „VIDRA“ Ljubuški,  za kanu safari – Referentna grupa, a fišijadu na jezeru Krenica ŠRD “AMUR“ Grude.

Ovogodišnja manifestacija posvećena je zaštiti rijeka Trebižat i Studenčica te promociji održivih turističkih aktivnosti – kanu safarija, jednog od najatraktivnijih adrenalinskih sadržaja na rijeci Trebižat.

Ronioci u akciji čišćenja  riječnog korita na Koćuši 

Sve veći broj posjetitelja ( oko 400.000 na godišnjoj razini) iz BiH i inozemstva — dolazi na rijeku Trebižat i vodopad Kravica tražeći osvježenje i odmor od ljetnih vrućina. Ove brojke raduju, ali i zabrinjavaju, jer se postavlja pitanje može li riječni ekosustav podnijeti tako veliko dnevno opterećenje a da se ne ugroze glavne ekološke komponente (kvaliteta vode) riječnog ekosustava.

Da ovu idiličnu sliku ne bi pokvarili sebi i drugima, ekološki aktivisti već dvadeset godina svojim radom ukazuju na potrebu zaštite ove kraške ljepotice, te upozoravaju na opasnosti koje prijete ovom jedinstvenom riječnom ekosustavu zbog prekomjerne gradnje apartmana, restorana i ribnjaka, koji sve više opterećuju okoliš i sam riječni tok Trebižata i Studenčice.

Posebno je naglašena opasnost od izgradnje ribnjaka na rijeci Studenčici, koja već sada pokazuje značajnije zagađenje riječnog toka Studenčice i Trebižata nizvodno od Božjaka do ušća u Neretvu. Pokrenuti radovi (iskopi) uz riječni tok Studenčice za uzgoj ribe, dodatno su uznemirile i zabrinule lokalno stanovništvo i širu javnost, koja se obratila nadležnim inspekcijskim službama, općinskim i gradskim vlastima, nadležnim ministarstvima i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora da se poduzmu sve potrebne mjere i aktivnosti kako bi se sačuvao ovaj biser Hercegovine.

Iskopi za ribnjak uz rijeku Studečicu

Sve veći antropogeni pritisci na riječni ekosustav  mogu negativno utjecati na  sposobnost stvaranja sedre duž cijelog toka čime bi se doveli u pitanje sam nastanak sedrenih pregrada, slapova i vodopada (Koćuša, Kravice, Čeveljuša, Božjak, Jaz Struge), koji su postali prepoznatljivi motivi rijeke Trebižat. Zakon o zaštiti prirode FBiH između ostalog navodi: „Minerali, fosili i sigovine koji su značajni zbog svoje rijetkosti, izuzetne veličine ili izgleda, ili zbog izvanrednog i univerzalnog obrazovnog i znanstvenog značaja, predstavljaju zaštićene prirodne vrijednosti“.

Svjesni svih vrijednosti prostora te značaja zaštite i očuvanja ovog riječnog toka „Tihaljina–Mlade–Trebižat“, sudionici manifestacije iz RH i BiH :  HRK „Neum“, ŠRK „Buško jezero“ Livno, SEU „Hercegovina“ Mostar, RK „Mostar“, „REK HVIDR-a“ Split, REK „Monachus“ Split, RK „Zenta“ Split, ERK „Ćuvita-sub Nečujam“, ERK „Nautic-sub“ Split, REK „Wlay Zagvozd“,RK „Crveno jezero“ Imotski, ERK „Periska“ Ploče,ŠREK „Delta 5“ Metković, ERK „Malo more“ Komarna, RK „Dubrovnik“, ERK „Lanterna“ Lovište, RK „Adriaticro“ Zagreb, HRK „Zagreb“, ERIK „Sava“  Slavonski Brod, RK „Vinkovci“, RK „Vrba“ Slavonski Brod, ŠREK „Vidra“ Ljubuški — te aktivisti iz nevladinih organizacija (Referentna grupa, Ekološka udruga „Lijepa naša“, Neretva Delta Forum, Regionalni resursni centar – ReReC, ŠRD „Amur“ Grude) kroz svoje aktivnosti daju vlastiti doprinos očuvanju ovog riječnog ekosustava.

Ronioci u akciji čišćenja  riječnog korita podno vodopada Kravice

Značaj manifestacije za širu društvenu zajednicu prepoznat je i kroz podršku koju su dale općine i gradovi, nadležna županijska i federalna ministarstva, turistička zajednica HNŽ, turistička zajednica Grada Ljubuškog,  gospodarstvenici i pojedinci kroz različite oblike donacija i sponzorstava, te se svima njima zahvaljujemo na podršci koju nam daju u očuvanju ovog bisera Hercegovine, poručuju iz nevladinog sektora.