Federalna uprava policije (Odjel za borbu protiv računalnog kriminala), uslijed kontinuiranog praćenja stanja sigurnosti u cyber prostoru, izdala je hitno upozorenje građanima i pravnim osobama o drastičnom porastu sofisticiranih online prijevara.

​Napadači koriste napredne tehnike socijalnog inženjeringa i umjetne inteligencije (AI) kako bi nanijeli znatnu financijsku štetu i otuđili osobne podatke, navedeno je u službenom priopćenju FUP-a.

​U nastavku donosimo detaljan pregled najčešćih i najopasnijih oblika cyber kriminala te upute kako se zaštititi.

​7 najopasnijih oblika internet prijevara

​1. BEC prijevare (Business Email Compromise)

​Meta su tvrtke koje obavljaju uplate prema inozemstvu. Napadači presreću e-mail komunikaciju, kreiraju lažne adrese koje se razlikuju u samo jednom slovu od originalnih (npr. firma vs f1rma) te šalju lažne obavijesti o promjeni žiroračuna.

• ​Mehanizam: Uplate završavaju na računima kriminalaca, a prijevara se obično uoči tek nakon nekoliko tjedana.

​2. Prijevare s lažnim investicijama i kriptovalutama

​Napadači koriste agresivni marketing na društvenim mrežama, obećavajući zajamčenu dobit od 100% ili više u kratkom roku.

• ​Lažne platforme: Kreiraju se profesionalne web stranice koje prikazuju fiktivni rast vašeg novca. Kada žrtva pokuša povući sredstva, traže se dodatne uplate za “poreze” ili “provizije” dok se račun potpuno ne isprazni.
• ​Pump and Dump: Manipulacija cijenama nepoznatih kriptovaluta radi brze zarade na štetu investitora.

​3. AI i deepfake prijevare (Kloniranje glasa)

​Korištenjem umjetne inteligencije napadači kloniraju glas vama bliskih osoba ili nadređenih u tvrtki.

• ​Scenarij: Dobivate poziv ili glasovnu poruku u kojoj “vaš direktor” ili “član obitelji” hitno traži uplatu novca zbog nesreće ili poslovne prilike. Glas je identičan originalu.

​4. Phishing, smishing i vishing

• ​Phishing (E-mail): Lažne poruke o “isteku lozinke” ili “sigurnosnom problemu” na bankovnom računu s ciljem krađe podataka za logiranje.
• ​Smishing (SMS): Masovne SMS poruke o “paketima na čekanju” ili “dugovanjima za komunalne usluge” koje sadrže zlonamjerne linkove.
• ​Vishing (Telefonski poziv): Osobe se lažno predstavljaju kao “tehnička podrška Microsofta” ili “istražitelji” kako bi dobile pristup vašem računalu putem aplikacija poput AnyDeska ili TeamViewera.

​5. Ransomware i digitalna iznuda (Sextortion)

• ​Ransomware: Kroz zaražene privitke u e-mailu (maskirane kao “faktura” ili “natječaj za posao”), napadači zaključavaju (kriptiraju) sve podatke u računalnom sustavu i traže otkupninu.
• ​Sextortion (Seksualna iznuda): Iznuda novca pod prijetnjom objave kompromitirajućih snimki. Čak i ako snimka ne postoji, napadači koriste vaše fotografije s društvenih mreža i AI kako bi kreirali lažni materijal.

​6. Prijevare na oglasnicima (OLX, Njuškalo i dr.)

​Napadači se javljaju prodavateljima putem WhatsAppa ili Vibera, tvrdeći da su izvršili uplatu putem “kurirske službe”.

• ​Metoda: Šalju link na lažnu stranicu brze pošte gdje se od prodavatelja traži unosa svih podataka s kartice, uključujući i CVC/CVV broj, pod izgovorom da je to nužno za isplatu novca.

​7. Romantične prijevare (Romance Scam)

​Dugotrajna emocionalna manipulacija žrtvama putem društvenih mreža. Napadači mjesecima grade povjerenje i glume ljubavnu vezu, a zatim traže novac za “vize”, “hitno liječenje” ili “kartu za dolazak u posjet”.

​Upute za samozaštitu: Kako se zaštititi od cyber kriminala?

​Federalna uprava policije apelira na maksimalan oprez i savjetuje sljedeće mjere zaštite:

• ​Nikada ne dijelite CVC/CVV broj kartice (tri znamenke na poleđini) niti kodove koje dobijete putem SMS-a od banke. Za uplatu na vaš račun nekom je dovoljan samo IBAN/broj računa.
• ​Detaljno provjeravajte e-mail adrese: Uvijek provjerite domenu pošiljatelja. Razlika između info@firma.ba i info@f1rma.ba može vas koštati tisuće maraka.
• ​Sumnjajte u hitnost: Kriminalci uvijek stvaraju osjećaj panike i pritiska (npr. “Imate još samo 10 minuta za spas novca”).
• ​Aktivirajte dvostruku autentifikaciju (2FA): Obvezno uključite 2FA zaštitu na svim računima (e-mail, društvene mreže, bankarstvo) gdje god je to moguće.

​Što učiniti ako ste žrtva prijevare?

U slučaju sumnje na pokušaj prijevare ili ako ste već postali žrtva, odmah prekinite svaku komunikaciju s počiniteljima i slučaj hitno prijavite najbližoj policijskoj postaji.