Cigarete, rezani duhan i sve duhanske prerađevine su posljednjih godina u zemljama regije drastično poskupjele, a objašnjenja vlada i resornih ministarstava zaduženih za zdravlje stanovništva su takve poteze branile željom za smanjenje broja pušača, zaštiti nepušača i djece, te najčudnijim razlogom za mnoge konzumente duhanskog dima – da se poskupljenjem trošarina na cigarete približimo zakonskoj regulativi EU.

“Poskupljenje cijena duhanskih proizvoda nije nešto o čijoj potrebi bi se raspravljalo. To je jedna od mjera koje preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Svjetska banka (SB) svim zemljama, bez obzira na stepen ekonomskog razvoja. Ovdje se radi o dokazanoj i efikasnoj dugoročnoj mjeri smanjenja dostupnosti duhanskih proizvoda, odnosno smanjenju broja pušača u svim populacionim skupinama, a posebno među mladima. Najbolji dokaz za to su statistike SZO: trendovi cijena cigareta u EU, posebno zapadne Europe u kojima se za kutiju izdvaja 10 do 12 eura, u tim zemljama su se značajno smanjili postotkom pušača (Engleska, Irska, Norveška, Švedska, Finska…), dok se u zemljama Balkana bilježe najniže cijene duhanskih proizvoda sa velikim postotkom pušača”, kaže Aida Ramić-Čatak iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Unatoč logičnostima, izneseni stavovi na ovom podneblju bude i dozu inata, piše Al Jazeera.

“Mogu nas naše vlasti time približavati Europi koliko god hoće, ali dok nam ne dignu plaće i mirovine samo ispadaju smiješni. Ja ću i dalje pušiti, pa neka budu i 50 maraka! Svakako kupujem duhan na tržnici”, razgovaraju dva penzionera o ovoj temi.

“A mene što se tiče mogu poskupiti i na 100 maraka. Bacio sam cigare zbog zdravlja, a ostalo je i novca”, odgovara sugovornik.

Priča se završava poentiranjem prvog: “Koliko si uštedio od nekupljenih cigara?”

Nema podataka gdje idu sredstva

Jedan od osnovnih razloga “tihog otpora” prema višim cijenama jesu efekti i usmjeravanje znatne količine novca prikupljene po osnovu trošarina. Teško je doznati u koje programe idu ti novci.

U Bosni i Hercegovini, Uprava za neizravno oporezivanje milijune od trošarina uplaćuje zajedno sa PDV-om, carinama, putarinama i svim ostalim trošarinama, na račune entitetskih i proračuna Brčko distrikta.

Ovaj oblik neizravnog poreza na cigarete uveden je 2009. godine i do danas je sa 0,08 eurocenti porastao čak deset puta na 0,80 eurocenti. Prevedeno u apsolutnu brojku, govori se o 3,6 milijardi eura koje nemaju konkretnu namjenu.

“Kada je riječ o inicijativama za dodatne izvoze prihoda za zdravstvo, bilo ih je nekoliko, ali na žalost nisu naišle na odobravanja. Usprkos čestoj javnoj debati oko potrebe da se dio prihoda od trošarina na duhan usmjeri izravno u zdravstvene fondove, ta odluka na nivou BiH je izostala”, kažu iz entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, naglašavajući da usprkos tome kontinuirano provode brojne programe prevencije bolesti i promocije zdravog stila života.

Podataka o usmjeravanju sredstava nemaju ni u drugom entitetu.

“Zavod za zdravstveno osiguranje Federacije BiH raspolaže podacima o milionima konvertibilnih maraka koji se svake godine izdvajaju za radioterapiju, citostatike, kardiokiruške intervencije pacijenata od oboljenja koja se izravno povezuju s pušenjem. U zemljama širom svijeta uobičajena je praksa da osoba koja svjesno upražnjava neki rizik po zdravlje, dakle pušač, ne može imati iste uvjete zdravstvenog osiguranja kao i neko ko je izabrao zdravi životni stil. Po rezultatima posljednjeg istraživanja Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva u Federaciji BiH iz 2012. godine zabilježeno je 44,11 posto pušača kod odraslog stanovništva, od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena. Sljedeće istraživanje se radi naredne godine”, kaže Ramić-Čatak.

Tema političkih rasprava

U BiH postoje 24 udruženja za pomoć oboljelima od raka i bezuspješno su bili njihovi dosadašnji pokušaji sustavnog dobivanja namjenskih sredstava. Srodno udruženje sa sličnim iskustvima smo pronašli i u Hrvatskoj, zemlji članici EU u kojoj bi se moralo to adekvatno regulirati.

“Do sada nismo osjetili bilo kakav napredak od poskupljenja duhanskih proizvoda i nemamo informaciju tko je osjetio beneficiju tih sredstava”, poručuju iz Hrvatske lige protiv raka.

U situaciji kada nemamo konkretna namjenska sredstva za zdravstvene programe i da se radi na osnovu Direktive Vijeća EU 2011/64, a prenaivno bi bilo očekivati potvrde vlada da novce koriste isključivo za punjenje budžeta, ostaje otvorena mogućnost da konačni cilj nije zdravlje stanovništva, nego sprečavanje mogućnosti da balkanski jeftini duhan legalno “preplavi” tržište EU. Upravo to je bilo tema političke rasprave u Crnoj Gori.

“Crna Gora je jedna od najliberalnijih zemalja na Europi kad je pušenje u pitanju, i kod nas se mjere prevencije ne sprovode kao dio šireg državnog projekta, onda će povećanje trošarina samo dovesti do bujanja sivog tržišta što se kod nas i desilo. Odmah po uvođenju ubrzanog trošarinskog kalendara (trošarine povećane unaprijed u odnosu na plan) i drastičnog povećanja cijena paklice za godinu dana (gotovo dvostruko) došlo je do eksplozije sivog tržišta, pa je tako cijena poreza i trošarina u kutiji od 3,5 eura iznosila čak 2,8 eura, čime je otvoren prostor za milijunsku zaradu.

Cigarete svakodnevno konzumira čak 36 posto stanovnika starijih od 18 godina, koji su iz ekonomskih razloga odlučili da svoju svakodnevnu nikotinsku potrebu zadovolje kupovinom na sivom tržištu. Da u Crnoj Gori ne postoji volja da se obračunamo sa ovim porokom pokazuje i podatak da je broj pušača u proteklih nekoliko godina čak i porastao za 4,4 posto u odnosu na ranija istraživanja”, smatra Mirko Stanić, glasnogovornik Socijaldemokratske partije Crne Gore.

Cigarete u Sloveniji dvostruko skuplje nego u Makedoniji

Kaže da je obim sivog tržišta i prije ove distorzije bio dosta visok i procjenjivalo se da iznosi između 20 i 30 posto u ukupnoj potrošnji. Analizira i obim nelegalne trgovine.

“Pad legalne prodaje cigareta u razdoblju siječanj – lipanj je bio skoro 60 posto, a kako se radi o milijunskoj industriji, jasno se može zaključit da su samo kroz nenaplaćivanje poreza i trošarina izgubljene desetine milijuna eura. Ukoliko se ovom pitanju ne priđe na pravi način, dogodit će se trajni poremećaji na tržištu koji mogu dovesti u opasnost održivost javnih financija i dovesti do milijunske zarade za kriminalne organizacije koje se ovim bave”, objašnjava.

Konzument kutiju cigareta u Sloveniji plaća četiri eura; isti brend u Hrvatskoj 3,52; u BiH 2,56; Crnoj Gori 3,60; Srbiji 2,79; a u Makedoniji 1,95 eura i ne zna za namjenu sredstava koja čini tri četvrtine proizvoda. Nepušač ne zna gdje mu je razlika koja nije “izdimila”. Zajedno razmišljaju o kvalitetu zdravstvene zaštite koja se bitnije ne mijenja i SMS akcijama za liječenje oboljele djece od karcinoma. Pa i o smrtnosti koja je po statističkim godišnjacima u porastu… Netko valjda zna!