Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar uredno je plaćala sve naknade i pravosnažne presude po zakonu, te nije nijednu općinu zakinula ni za jednu marku, a smatramo da je oštećena za oko 60 milijuna maraka, kazao je u četvrtak generalni direktor tog poduzeća Marinko Gilja.

Godine 2010. predložili smo našu novu cijenu električne energije na pragu proizvodnje prema FERK-u koji je usvaja i ona je recimo za Općinu Jajce bila veća za oko 21 posto, Mostar 53 posto, Prozor-Ramu 31,5 posto, a za Čapljinu čak 102 posto veća nego prije. Općina Rama prva je krenula u pritužbe i tražila da se ova promjena cijene na pragu proizvodnje uzima kao mjerodavna za postotnu promjenu. Zatim su krenule tužbe Mostara, Jajca i Čapljine, i to su četiri općine na kojima postoje naše akumulacije. Mi smo se godinama žalili na svaku presudu, žalbe su redom odbijane, a punih 10-11 godina nema promjena cijene, kazao je Gilja.

Dodao je kako će Elektroprivreda HZHB pokrenuti kaznene prijave protiv svih vještaka koji su vještačili jer su u posljednjih 10-ak godina oštetili Elektroprivredu za oko 60 milijuna maraka.

To je ogroman novac, a ja opet napominjem da smo uredno plaćali sve naše naknade. Uredno smo plaćali čak i sve pravosnažne presude iako smo se na njih žalili, ali ako nismo dobili, onda smo morali po zakonu svaku presudu izvršiti i to smo i radili. Nismo zakinuli nijednu općinu ni za jednu marku, ali upućivali smo žalbu čak i do Vrhovnog suda koji je nekad čak presuđivao jednostrano odmah u korist općine. Nešto je tu za nas bilo neprihvatljivo i nakon niza godina u kojima smo stvarno svaki put gubili sve te postupke, odnosno naše žalbe nisu uvažene, odlučili smo angažirati vještaka eksperta Branu Markića s namjerom da napravi objektivnu analizu ovih nalaza koje su radili sudski vještaci ekonomske struke, navodi Gilja, javlja Fena.

Istaknuo je kako je nalazima navedenih vještaka obmanuto i sudstvo.

Oni su svojim pogrešnim tumačenjem i izračunom postotne promjene obmanuli sve sudske instance koje su naravno poštivale nalaz sudskih vještaka jer oni nisu ni stručni da prosuđuju je li vještak uradio nešto stručno ili po nekim drugim interesima. Nakupili su se ogromni novci koje smo mi već dali i još su tu tužbe po kojima EPHZHB duguje najmanje 50 milijuna općinama ako se to potvrdi na drugostupanjskom, odnosno županijskom sudu i zbog toga smo angažirali eksperta da prouči sve nalaze i da svoje mišljenje, kazao je Gilja.

Dodao je kako je EPHZHB platila sve što je bilo po zakonu, a da ono što su smatrali nelogičnim nisu smjeli uraditi jer bi učinili kazneno djelo.

Naveo je kako su na nelogičnosti žalbama upozoravali i sudstvo, koje je više vjerovalo sudskim vještacima nego njihovim podacima koji su, smatra, egzaktni i puno točniji.

Ovdje s naše strane nije bilo nikakvih problema za suradnju, uvijek smo govorili da ćemo plaćati na vrijeme sve što se mora platiti, a ovo što nije po zakonu i što smatramo netočnim, a što smo konačno i utvrdili ekspertizom, ne možemo prihvatiti jer bih ja kao direktor činio kazneno djelo nesavjesnog poslovanja. Ovdje nema nikakvog sporazuma niti se može napraviti, u ovim stvarima ili je nešto točno obračunato prema zakonu ili nije. Mi smo smatrali da nije i išli smo na sve sudske instance, a kad sud dosudi pravosnažnu presudu morali smo je poštivati, ali smo i dalje išli na sljedeću sudsku instancu tražeći pravdu i tražit ćemo je u svim ovim slučajevima ako treba do Međunarodnog suda u Strasbourgu jer smatramo da smo oštećeni, istaknuo je Gilja.

Što se tiče poskupljenja električne energije, direktor Elektroprivrede HZHB kazao je da kupcima koji su na univerzalnoj usluzi, koji su još pod kontrolom FERK-a neće biti poskupljenja, osim onima koji su na 10kV i više.

To je tako zato što su kupci koji su na 10kV i više vezani za tržišnu cijenu koja je otišla četiri-pet puta u odnosu na prije pola godine. To je tržište koje nije za Federaciju i Bosni i Hercegovinu nego za cijelu Europu pa i šire. Ovo su širi poremećaji koji su doveli do drastičnog skoka, poskupljenja energenata, ne samo električne energije nego i plina i ugljena. Mi nećemo poskupiti ništa, čekamo odluku Vlade FBiH, što ona može uraditi da se smanji taj udar na naše gospodarstvo, ustvrdio je je Gilja koji vjeruje da će se do nove godine donijeti neki zaključak i da će se odrediti neka maksimalna tržišna cijena po kojoj će se ravnati za kupce na 10kV i više.

Po njegovim riječima, kupcima univerzalne usluge cijena će u konačnici poskupiti par eura.

Od 2015. kad sam došao u Elektroprivredu do danas nismo dignuli cijene električne energije našim kupcima nijedan posto, niti ćemo to uraditi dok sam ja direktor jer za to nemamo razloga, a što će biti poslije, hoće li Vlada FBiH donijeti neki zakon ili uredbu da se dignu cijene, to ne znam, ocijenio je direktor Elektroprivrede HZHB.

Ponovio je kako nikome nisu ostali dužni, naglasivši kako je Elektroprivreda HZHB za razdoblje od 2011. do 2021. godine isplatila Općini Prozor-Rama 70 milijuna maraka, Općini Mostar 29 milijuna, Općini Čapljina 17,7 milijuna, Općini Ravno i Općini Neum po 12 milijuna, Općini Grude 6,7 milijuna, Širokom Brijegu 5,3 milijuna i Jajcu 36,9 milijuna maraka.

Ovo je čisto po zakonu koliko mi izdvajamo i to je sve urađeno na vrijeme, nismo nikome ostali dužni i sve smo izvršili što je došlo od suda kao pravosnažno, kazao je Gilja.

Ekspert ekonomske struke Brano Markić koji je radio ekspertizu nalaza o obračunu naknade, ustvrdio je kako je ta ekspertiza urađena tako da bi rezultati bili jednaki bez obzira na to je li naručitelj korisnik ili obveznik naknade.

Bio bi formiran matematički, ekonomski model koji preslikava tekst zakona u matematičke funkcije koje izračunavaju ukupan iznos naknade za određeni hidroakumulacijski objekt za određeno razdoblje. Načela kojima sam se vodio su isključivo zakonitost, objektivnost i nepristranost. U obračunima ima točnih dijelova, ali najveći dio nažalost nije točan. Problem proizlazi iz toga što je analiza koju sam vidio urađena površinski i nije dobro strukturirala podatke o cijenama, kazao je Markić, javlja Fena.

Ocijenio je kako postoji nelogičnost u svemu.

Cijene, ako se uzmu dva članka zakona, formiraju jednu unimodalnu trenutačnu vremensku seriju koja bi za razdoblje od 2007. do 2021. godine imala najmanje 29 trenutaka, odnosno podataka o cijenama. Zakon je vrlo precizan jer je onaj tko ga je pisao poznavao i statistiku i matematiku. Prva pogreška dolazi iz toga da se netočno formiraju podaci o cijenama, a ako se oni pogrešno formiraju sve je pogrešno. Ima i računovodstvena pogreška, ne možete događaj iz 2010. bilježiti u godišnjem konačnom obračunu za 2015. godinu, kazao je Markić.

Pogrešaka ima još, pogotovo ekonomske naravi, zaključio je ekspert ekonomske struke.