​Gospodarska društva u Federaciji Bosne i Hercegovine ostvarila su u 2025. godini ukupne prihode od 79,26 milijardi KM, dok je njihov neto financijski rezultat, odnosno čista zarada nakon odbitka gubitaka, iznosio 4,9 milijardi maraka.

​Podaci Financijsko-informatičke agencije (FIA) otkrivaju goleme razlike u ekonomskoj snazi deset županija Federacije BiH, ali i nekoliko iznimno zanimljivih poslovnih trendova. Dok Sarajevska županija očekivano dominira prema većini financijskih pokazatelja, pojedine znatno manje županije ostvaruju impresivne rezultate u odnosu na broj tvrtki i zaposlenih, piše biznisinfo.ba

​Posebno se izdvaja Zapadnohercegovačka županija, koja je prema broju zaposlenih tek sedma u Federaciji BiH, ali prema ostvarenom neto financijskom rezultatu zauzima visoko treće mjesto.

​Sarajevska županija ostvaruje više od trećine ukupnih prihoda

​U Sarajevskoj županiji registrirano je 10.330 gospodarskih društava, što čini više od trećine ukupnog broja tvrtki u Federaciji BiH. Ove su kompanije prošle godine ostvarile ukupne prihode od 30,21 milijardu KM, odnosno oko 38 posto ukupnih prihoda gospodarstva FBiH.

​Zapošljavale su 122.753 radnika, dok je njihova čista zarada iznosila 1,56 milijardi KM. Ipak, prilikom analize ovih podataka valja imati na umu specifičnu poziciju Sarajeva kao glavnog grada Bosne i Hercegovine.

​Brojne velike domaće i međunarodne kompanije koje posluju diljem države imaju registrirano sjedište u Sarajevu, gdje se evidentiraju i njihovi financijski rezultati, iako značajan dio poslovnih aktivnosti obavljaju u drugim gradovima i županijama. Stoga se ukupni prihodi tvrtki sa sjedištem u Sarajevskoj županiji ne mogu poistovjetiti isključivo s ekonomskom aktivnošću na području te županije.

​Tuzlanska županija čvrsto drži drugo mjesto

​Tuzlanska županija zauzima drugo mjesto prema broju gospodarskih društava, ukupnim prihodima, zaposlenosti i neto financijskom rezultatu. Na ovom području posluje 4.467 kompanija koje su u 2025. godini ostvarile prihode od 12,17 milijardi KM i zapošljavale više od 70.000 radnika. Njihov neto financijski rezultat iznosio je 901 milijun KM.

​Na trećem mjestu prema prihodima nalazi se Zeničko-dobojska županija s 10,54 milijarde KM, a slijede Hercegovačko-neretvanska sa 7,73 milijarde te Zapadnohercegovačka županija sa 6,94 milijarde KM. Ovih pet županija zajedno ostvaruje više od 85 posto ukupnih prihoda gospodarstva u Federaciji BiH.

​Ekonomski fenomen zapadne Hercegovine

​Posebno zanimljivu sliku pruža analiza rezultata Zapadnohercegovačke županije, koja obuhvaća Široki Brijeg, Ljubuški, Grude i Posušje. U ovoj županiji registrirano je svega 1.557 gospodarskih društava, koja zapošljavaju 18.597 radnika.

​Unatoč manjem broju radnika, poduzeća iz ovog dijela BiH ostvarila su gotovo sedam milijardi KM prihoda i dobit od čak 612 milijuna KM. Prema neto financijskom rezultatu, ova se županija nalazi odmah iza Sarajevske i Tuzlanske, a ispred znatno većih industrijskih i gospodarskih središta poput Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske županije.

​Zapadnohercegovačka županija ima tek oko pet posto ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim društvima FBiH, ali stvara čak 12,5 posto ukupnog neto financijskog rezultata. Ovi podaci zorno pokazuju koliko je snažan i profitabilan privatni sektor na relativno malom prostoru zapadne Hercegovine.

​Gdje tvrtke najviše zarađuju po zaposlenom?

​Kada se neto financijski rezultat podijeli s brojem zaposlenih, Zapadnohercegovačka županija uvjerljivo zauzima prvo mjesto u Federaciji BiH s 32.925 KM zarade po zaposlenom godišnje.

​Usporedbe radi, rezultati u ostalim vodećim županijama znatno su niži:

• ​Zapadnohercegovačka županija: 32.925 KM po zaposlenom
• ​Hercegovačko-neretvanska županija: 13.113 KM po zaposlenom
• ​Tuzlanska županija: 12.808 KM po zaposlenom
• ​Sarajevska županija: 12.693 KM po zaposlenom

​Prosjek Federacije BiH iznosi 13.284 KM po zaposlenom, što znači da zapadna Hercegovina ostvaruje gotovo dva i pol puta veći neto rezultat po radniku od federalnog prosjeka. Ovaj pokazatelj ne govori samo o produktivnosti pojedinačnih radnika, već odražava strukturu gospodarstva, visoku profitabilnost kompanija i kapitalnu intenzivnost poslovanja.

​Zeničko-dobojska županija snažno je izvozno središte

​Kada je riječ o prihodima od izvoza, Sarajevska županija nalazi se na prvom mjestu s 2,62 milijarde KM. Odmah iza nje je Zeničko-dobojska županija, čije su tvrtke ostvarile 1,83 milijarde KM prihoda od izvoza.

​Slijede Tuzlanska županija s 1,63 milijarde KM, Hercegovačko-neretvanska s 990 milijuna i Zapadnohercegovačka s 988 milijuna KM. Gospodarska društva iz svih deset županija Federacije BiH ostvarila su ukupno 9,77 milijardi KM izvoznih prihoda, pri čemu rezultati Zeničko-dobojske županije potvrđuju ključnu ulogu njezine industrijske baze u plasmanu domaćih proizvoda na inozemna tržišta.

​U Hercegovini koncentrirana golema imovina

​Zanimljiv je i podatak o ukupnoj vrijednosti imovine gospodarskih društava, koja je na kraju 2025. godine u Federaciji BiH iznosila gotovo 93 milijarde KM:

• ​Sarajevska županija: 37,85 milijardi KM
• ​Hercegovačko-neretvanska županija: 14,27 milijardi KM
• ​Tuzlanska županija: 11,80 milijardi KM
• ​Zeničko-dobojska županija: 10,07 milijardi KM

​Pregled ukupnog poslovanja u Federaciji BiH

​U Federaciji BiH ukupno je evidentirano 28.634 gospodarskih društava koja zapošljavaju 368.966 radnika. Od tog broja, 19.090 društava poslovalo je pozitivno i ostvarilo ukupnu dobit od 6,08 milijardi KM, dok je 8.264 poduzeća iskazalo ukupni gubitak od 1,18 milijardi KM. Konačni neto financijski rezultat gospodarstva FBiH tako je iznosio 4,9 milijardi KM.

​Iako Sarajevo ostaje najveće poslovno središte zemlje, ovi pokazatelji potvrđuju da značajan dio ekonomske snage Federacije BiH leži izvan glavnog grada – u snažnim industrijskim centrima Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije te u iznimno profitabilnom poduzetništvu zapadne Hercegovine.