Na tržište Bosne i Hercegovine za deset mjeseci ove godine uvezena je više od 21.000 tona mesa za preradu i gotovih klaoničkih proizvoda, koje se svrstava u treću klasu, a čija vrijednost premašuje 72 milijuna KM, piše Večernji list BiH.

Dnevno 15 do 20 kamiona

Klaonički proizvodi u BiH uvezeni su iz zemalja regije, ali i iz Italije, Litve, Njemačke te Belgije, Španjolske, Cipra i mnogih drugih zemalja. Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS-a Mišo Maljčić rekao je za Glas srpske da se meso za klaoničnu preradu svrstava u najlošije meso, odnosno treću klasu te da se klaonički proizvodi u EU-u ne daju čak ni kućnim ljubimcima. Maljčić je naveo da meso treće klase ugrožava i zdravlje ljudi. Prema njegovim riječima, u klaoničke proizvode se dodaju razni aditivi kako bi se sačuvao njihov izgled.

“Ljudi u BiH su prisiljeni kupovati te jeftine proizvode zbog stalnog pada životnog standarda”, naglasio je Maljčić. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS-a Vladimir Usorac rekao je za Glas srpske da se u BiH dnevno uveze od 15 do 20 kamiona mesa te dodao da potvrdu o kakvoj se kvaliteti mesa radi, potvrđuju i cijene kobasica i salama u raznim prodavaonicama koje se kupuju za dvije-tri marke. Pored toga što se uvozom klaoničkog otpada narušava zdravlje građana, uništava se i domaća proizvodnja. Dok domaći proizvođači muku muče s prodajom mesa s domaćih farmi te se takvo meso najčešće izvozi izvan granica BiH, građani konzumiraju uvezeni otpad.

Povećati kontrole

Prema službenim podacima, uvoz mesa i mesnih prerađevina u BiH je pet puta veći od izvoza, a samo u prvih osam mjeseci ove godine njegova vrijednost iznosila je čak 189,9 mil. KM, od čega smrznutog goveđeg i svinjskog mesa u vrijednosti oko 40 milijuna KM. Najviše zamrznutog mesa uvozimo iz Njemačke, Poljske, Austrije i Nizozemske. Korištenje i uvoz zamrznutog i mljevenog mesa, kao i niskokvalitetnih sirovina od mesa strogo su regulirani u zemljama EU, nažalost većini mesa koje se kod nas prodaje podrijetlo je nepoznato, a to je posebno slučaj s mesnim prerađevinama. I u VTK BiH su u svibnju ove godine apelirali na potrebu za povećanim kontrolama uvoznog mesa, s obzirom na to da je u tom razdoblju došlo do povećanja uvoza rashlađenog mesa.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ove godine u BiH je uzvezeno 185 tona svinjske masnoće, čija vrijednost prelazi 600.000 maraka. Na klaoničke proizvode od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi utrošeno je 5,77 milijuna maraka, a ukupno je uvezeno 2700 tona ovih proizvoda. Uvezeno je, prema podacima Glasa Srpske, i 10.568 tona mesa peradi i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi, za šta je izdvojeno 19,5 milijuna maraka. U VTK naveli su da je na uvoz 5410 tona kobasica i drugih proizvoda od mesa i klaoničkih proizvoda izdvojeno 30,97 milijuna KM.

VL