Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmjene Zakona o trošarinama, međutim, prema svemu sudeći, od smanjenja ili ukidanja dijela trošarina na naftu i naftne derivate od strane Vijeća ministara BiH vjerojatno neće biti ništa.

Dom naroda ključna kočnica

Da bi izmjene zakona stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje SNSD, koji je protiv tih izmjena, drži ključ kvoruma. U slučaju da Dom naroda usvoji izmjene Zakona o trošarinama, odluka mora proći i Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH, gdje se odluke donose konsenzusom sva tri ministra financija u BiH, pišu Nezavisne.

S obzirom na protivljenje Republike Srpske, izvjesno je da Srđan Amidžić, ministar financija i riznice BiH, i Zora Vidović, ministrica financija Republike Srpske, neće dati zeleno svjetlo za smanjenje ili ukidanje trošarina na način kako to predviđa izmijenjeni Zakon o trošarinama BiH.

Što predviđaju izmjene zakona?

Podsjetimo, izmjenama Zakona o trošarinama koje su usvojene u Zastupničkom domu omogućuje se Vijeću ministara da smanji ili ukine trošarine na naftu i naftne derivate, ali u razdoblju ne duljem od šest mjeseci tijekom kalendarske godine.

“Sve mora ići na Upravni odbor UIO i to je u skladu sa Zakonom o sustavu neizravnog oporezivanja i Zakonom o trošarinama. Ništa se ne mijenja ako ministri entitetskih vlada nisu za”, rekao je izvor Nezavisnih blizak UIO.

Zakon pada već na početku

Međutim, pitanje je hoće li potencijalno smanjenje ili ukidanje trošarina uopće doći do Upravnog odbora, jer bi izmjene Zakona o trošarinama mogle pasti već u Domu naroda.

“Nećemo nikada pristati da se o tome razgovara na razini BiH”, rekao je Radovan Kovačević, izaslanik SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodavši da se o trošarinama može razgovarati između Republike Srpske i Federacije BiH.

“Nikakva odluka o tome nije donesena. Netko je preglasavanjem volje Republike Srpske donio odluku u jednom od dva doma, a to mora biti u oba doma. Nametanje nije prihvatljivo”, rekao je Kovačević.

Suprotni stavovi: zaštita građana ili populizam

S druge strane, Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, pozvao je izaslanike u Domu naroda da rade u interesu građana i hitno zaštite standard stanovništva od poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica.

“Imamo najniže plaće i mirovine u Europi i logično je da država zaštiti svoje građane od divljanja cijena goriva koje za sobom nosi inflatorni udar, zbog čega moramo hitno reagirati i zaustaviti rast cijena goriva. Samo u prva dva mjeseca ove godine od PDV-a je prikupljeno 84 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine. To je novac građana i odgovorna država odreći će se dijela prihoda od trošarina kako bi narod bio zaštićen od siromaštva”, rekao je Blanuša, priopćeno je iz SDS-a.

Politička pozadina i ranije najave

Nakon što je Saša Magazinović, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu, podnio inicijativu za izmjenu Zakona o trošarinama, SNSD je poručio da je protiv jer smatra da se radi o prijenosu nadležnosti.

Tijekom rasprave zastupnici SNSD-a istaknuli su da se radi o populističkoj mjeri koju ne treba usvajati jer, kako su naveli, kriza neće dugo trajati. Također su naveli da je Republika Srpska već reagirala ograničavanjem marži i pojačanim inspekcijskim kontrolama na benzinskim postajama.

Argumenti za smanjenje trošarina

Za razliku od SNSD-a, gotovo svi ostali zastupnici koji su sudjelovali u raspravi rekli su da nema govora o prijenosu nadležnosti, podsjećajući da je Zakon o trošarinama i ranije mijenjan više puta.

Naglasili su i da smanjenje ili djelomično ukidanje trošarina neće značajno utjecati na proračun jer zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata rastu i prihodi od PDV-a, koji bi nadoknadili eventualni pad prihoda od trošarina.

Inicijativa za izmjenu Zakona o trošarinama pokrenuta je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran te zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što je podiglo cijenu nafte.

Posljedica je znatan rast cijena goriva na benzinskim postajama u Bosni i Hercegovini. Do sada su zemlje regije — Hrvatska, Srbija i Crna Gora — već reagirale smanjenjem trošarina, dok u Republici Srpskoj navode da je Srbija trošarinu smanjila za 20 posto, te ona sada iznosi oko 0,9 KM, dok u BiH trenutno iznosi oko 0,30 KM po litri.