Kada biste danas dobili ugovor za posao u Njemačkoj, a imate samo bh. državljanstvo, prvi radni dan najvjerojatnije bi vam bio najesen ili čak zimu 2020. Vrijeme čekanja na vizu mjeri se mjesecima.

Prikupite svu potrebnu dokumentaciju, potrudite se što bolje naučiti njemački jezik i, na kraju, kad stigne termin razgovora u Veleposlanstvu, nakon nekoliko dana dolazi i iznenađenje – viza se odbija, piše Večernji list BiH.

Građani očajni

Naime, ovakav scenarij sve je češći. Posljednjih dana na društvenim mrežama javlja se sve više bh. građana kojima je, unatoč ugovoru o radu, valjanom certifikatu o znanju jezika i riješenom pitanju smještaja, viza odbijena.

Jedan od objavljenih postova glasi: “Odbijena mi je viza za Njemačku, a imao sam ugovor o radu s poslodavcem. Riječ je o ugostiteljstvu, čak sam u tom hotelu imao osiguran i smještaj. Zna li netko što sad trebam uraditi, ima li svrhe žaliti se? U potpunom sam šoku, a već sam počeo pakirati stvari.”

Ovo je samo jedan u nizu slučajeva. Neki ne pišu struku o kojoj je riječ, samo da su imali ugovor s poslodavcem, a vizu nisu dobili. Odgovor je li točno da se vize sve češće odbijaju i što je razlog potražen je u njemačkom Veleposlanstvu u Sarajevu.

Zapošljavanje u Njemačkoj prema pravilima zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana podliježe tzv. pravu prednosti pri zapošljavanju. Savezna agencija za rad obvezna je provjeriti postoji li radna snaga u Njemačkoj za određeno radno mjesto. Ako takva radna snaga stoji na raspolaganju, Savezna agencija za rad ne može izdati suglasnost za zapošljavanje. Posljedica toga je da Veleposlanstvo u takvom slučaju mora odbiti zahtjev za vizu u svrhu zapošljavanja. Ponuda i potražnja u pojedinačnim granama kao, primjerice, u ugostiteljstvu podliježe promjenama, između ostalog, ovisno o sezoni i regiji. Ovdje se, dakle, ne radi o utvrđivanju kontingenta. Informacije o odbijenicama za određene sektore i za određene regije može dati jedino Savezna agencija za rad. Veleposlanstvo ne vodi statistiku o tome, kazali su nam u Veleposlanstvu.

Ovo će svakako razočarati tisuće bh. građana koji već mjesecima nestrpljivo čekaju vizu za rad u Njemačkoj.

Ogroman broj stranaca

Nakon što su početkom 2016. usvojeni amandmani u smislu olakšica pri zapošljavanju, zabilježen je enorman porast zahtjeva za vize u zemljama zapadnog Balkana. Samo tijekom 2017. Odjel za vize u Veleposlanstvu u Sarajevu procesuirao je više od 17.000 takvih zahtjeva.

Na taj način Sarajevo se, baš kao Priština i Beograd, ubraja među 10 gradova na svijetu u kojima se bilježi najviše zahtjeva za vize za Njemačku. Najveći priljev useljenika prošle godine zabilježen je iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, BiH, Kosova, Crne Gore i Albanije. Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Europe, koji je Njemačka donijela 2015.

U Njemačkoj je 2018. živio rekordan broj stranaca, a njihov broj lani se povećao za oko 292.000 te sad iznosi 10,9 milijuna. Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana RH, što je 170.694 više nego krajem 2012., posljednje godine prije ulaska RH u EU.