Građani Bosne i Hercegovine u nedjelju će moći birati novu vlast koju će čekati suočavanje s najdubljom političkom krizom od završetka rata 1995. godine, a neki od političkih čelnika u toj zemlji označili su ove izbore kao najvažnije od Daytona.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) u kolovozu je zaključilo popis birača na kojemu je 3.368.666 birača, a nešto manje od 70 tisuća dobilo je suglasnost za glasanje poštom iz inozemstva i njihovi glasački listići već stižu u Sarajevo, gdje će do zatvaranja biračkih mjesta u zemlji biti pohranjeni u središnjem centru za brojanje glasova.

Na ovogodišnjim izborima u BiH sudjeluje čak 90 političkih stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata, što su ponovo rekordne brojke jer se u svakom izbornom ciklusu u toj zemlji pojavljuje sve više stranaka.

U odnosu na izbore ranijih godina birače će na glasačkim mjestima dočekati neke tehničke preinake, čiji je cilj spriječiti izborne prijevare. Glasački listići koje će dobiti morat će biti dodatno ovjereni pečatima na licu mjesta, a ispunjavat će ih leđima okrenuti članovima izbornog povjerenstva, čija je zadaća osigurati regularnost glasanja. Time se želi spriječiti mogućnost da birači sa sobom donose već ispunjene glasačke listiće i da fotografiraju one koje sami ispune jer su neke političke stranke ranije za takve fotografije plaćale naknadu biračima.

Birači će 2. listopada imati priliku birati između 7743 kandidata za dužnosti na različitim razinama vlasti.

Što se sve bira?

Izravno će se birati tri člana Predsjedništva BiH, od kojih dva s teritorija Federacije BiH, a jedan iz Republike Srpske.

Najmanji je broj kandidata za člana državnog vrha iz reda hrvatskog naroda jer se za tu poziciju natječu samo sadašnji član Predsjedništva Željko Komšić i Borjana Krišto, koju su kandidirale stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

Za bošnjačkog člana kandidirali su se čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, SDP-ov Denis Bećirović, kojega je poduprlo još 10 oporbenih stranaka, te Mirsad Hadžikadić iz koalicije Platforma za progres.

Za srpskog člana pet je kandidata, a ankete najveće izglede daju Željki Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Mirku Šaroviću iz Srpske demokratske stranke (SDS).

Izravno se biraju i 42 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH, 98 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH te 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Na izborima 2. listopada birači s područja Federacije BiH izabrat će i nove zastupnike u skupštinama deset županija unutar tog entiteta, dok će oni nastanjeni u Republici Srpskoj odlučivati o novom predsjedniku i dopredsjednicima tog entiteta.

Analitičari: Ishod izbora krajnje neizvjestan

Utrku za predsjednika i dva potpredsjednika RS ove je godine zanimljiva jer se za te pozicije prijavio čak 31 kandidat, uključujući Milorada Dodika.

Ankete koje su postale dostupne pokazuju kako bi utrka između njega i Jelene Trivić iz Partije demokratskog progresa (PDP) mogla biti puno neizvjesnija nego što se Dodik nadao.

Beogradska agencija Faktor plus objavila je rezultate istraživanja provedenog polovicom rujna po kojima Dodikov SNSD jest pojedinačno najpopularnija stranka u RS-u, no Dodik u utrci za predsjednika RS ima potporu od oko 45 posto birača, a Trivić 47 posto.

Rezultati drugih istraživanja koja po pravilu za svoje potrebe provode političke stranke ostali su nedostupni, a analitičari procjenjuju kako je upravo to najbolji dokaz da je ishod izbora krajnje neizvjestan te da će se voditi tijesna utrka kako za pozicije u Predsjedništvu BiH tako i u zakonodavnoj vlasti.

Hrvatske stranke na izborima nastupaju s jedinstvenom potporom kandidatkinji HDZ BiH za Predsjedništvo BiH Borjani Krišto, pokušavajući na taj način spriječiti izborni inženjering kojim je ranije tu poziciju osvajao Komšić. U utrci za zastupnike na drugim razinama vlasti hrvatske stranke nastupaju s odvojenim listama.

Bošnjačko biračko tijelo ima priliku opredijeliti se između sada vladajuće SDA i neke od stranaka koje predstavljaju ujedinjeni oporbeni blok, predvođen SDP-om, Našom strankom (NS) i strankom Narod i pravda (NiP).

Prema odredbama izbornog zakona BiH Središnje izborno povjerenstvo ima rok od mjesec dana za objavu konačnih i potvrđenih rezultata izbora, a nakon toga počinju teći rokovi za uspostavu novog saziva Predsjedništva BiH te državnog i entitetskih parlamenata kao i županijskih skupština u Federaciji. Kada se oni konstituiraju, slijedi druga faza izbornog procesa, odnosno neizravni izbor zastupnika u domove naroda federalnog i državnog parlamenta koje delegiraju županijske skupštine odnosno entitetski parlamenti.

Neizravno će se birati i predsjednik te dva dopredsjednika Federacije BiH.