“Što se tiče turističke sezone u Bosni i Hercegovini, može se vidjeti da smo u posljednje dvije godine dobili na ekspanziji turizma, ne samo u Hercegovini nego i u ostalim gradovima poput Sarajeva, Tuzle, Banjaluke… To se može vidjeti po broju turista koji dolaze iz trećih zemalja. S porastom turista dolaze i problemi za poslodavce, ugostitelje u uslužnim djelatnostima – hotelijeri, ugostitelji, restorani, kafići. Oni su bili suočeni s velikim problemom nedostatka radne snage, prvenstveno kada je riječ o profesionalnim kuharima, konobarima, recepcionerima, sobaricama…”, pojasnio je Raškaj.
– Povratak građevinara –
Podsjetio je da su zbog toga u Hercegovini primjenjivali i europski model skraćenog radnog vremena.
“Ili su bili primorani staviti ključ u bravu, ali srećom je postotak takvih ugostitelja mali. Činjenica je da pored uslužnih djelatnosti, nedostaje radnika i u trgovini, od vozača autobusa do vozača kamiona. Ohrabruje činjenica da se određeni broj bh. građana, koji su radili na građevini u Austriji i Njemačkoj, vratio u našu zemlju. Ove godine se lagano vidi i oporavak tržišta IT-a. Međutim, sada se traži manje novinara i medicinskog osoblja. Također, vidimo pad i kada je riječ o tekstilnoj i drvnoj industriji”, kazao je Raškaj.
Smatra da i dalje postoje bh. gradovi u kojima nedostaje radne snage u oblasti zdravstva.
“Međutim, sada možemo vidjeti da je veliki broj naših kvalitetnih liječnika odlučio ostati u Bosni i Hercegovini. Ima i onih koji su nakon završetka obrazovanja odlučili ostati u Bosni i Hercegovini, jer su i sami svjesni da i Njemačka nije ono što je bila prije par godina. Dakle, možemo reći da je naš zdravstveni sistem trenutno siguran. Dakle, vidimo određeni pomak vraćanje radne snage u Bosni i Hercegovini”, istakao je Raškaj.
– Tuzli nedostaje najviše radnika –
U situaciji u kojoj se Bosna i Hercegovina, baš kao i zemlje okruženja, suočava s manjkom radne snage, pitanje dolaska stranaca s Dalekog istoka posebno je aktualno.
“Trenutačno u Bosni i Hercegovini nedostaje oko 70.000 radnika. Imamo primjer Hrvatske gdje je bilo u planu izdavanje oko 100.000 radnih dozvola za strance, a izdato je oko 150.000. Dakle, vidimo da su te brojke i dalje velike. Na našem portalu, najviše snage nedostaje u Tuzlanskoj županiji, Hercegovačko-neretvanskoj, regija Banjaluke, kompletan bh. entitet Republika Srpska pa onda dolazi Županija Sarajevo”, naveo je Raškaj.
Kako je kazao, u nedostatku radne snage u Bosni i Hercegovini firme se odlučuju za radnu snagu iz Azije, Turske pa čak i Rusije.
“Imamo radnika iz Indije, Nepala, Pakistana, Mauricijusa i Filipina. Međutim, to nije radna snaga koja je prilagođena europskom tržištu. Ali po nekim spoznajama iz Hrvatske, Nepalci su se odlično pokazali kao radnici u poljoprivredi. Tu su i Filipinci koji su se u cijeloj regiji i u Njemačkoj pokazali kao kvalitetna radna snaga s poznavanjem engleskog jezika. Dakle, trebamo se više fokusirati na Nepal kada je riječ o poljoprivredi, a državljane Filipina možemo koristiti u svim sektorima”, izjavio je Raškaj.
– Ubrzati procedure –
Međutim, pojasnio je da se poslodavci u Bosni i Hercegovini, nakon što se odluče za uvoz radne snage, suočavaju s problemima u vezi s radnim dozvolama. Naime, izdavanje radnih dozvola traje jako dugo.
“Služba za poslove sa strancima zaista sporo radi na izdavanju tih dokumenata, a našim poslodavcima je to prijeko potrebno. Tu je još jedan problem koji bi se trebao regulirati. Služba za poslove sa strancima nije toliko regulirala i pročistila svoj zakon pa nam se dešava da poslodavci, koji i nađu radnike, imaju problem da ti radnici rade ovdje dva, tri mjeseca, a nakon toga s tom dozvolom idu raditi u Europsku uniju. To nije rješenje, taj Zakon se mora bolje regulirati pa da ti radnici s tom dozvolom mogu raditi jedino u Bosni i Hercegovini”, pojasnio je Raškaj za Anadolu.
Smatra da bi procedure oko uvoza radne snage trebale biti jednostavnije i brže.
“Došli smo u situaciju da smo primorani da uvozimo radnu snagu. Najviše bih volio da uvozimo radnu snagu iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske čiji radnici su se pokazali kao zaista kvalitetni”, rekao je Raškaj.
– Nove generacije –
Kako je kazao, u komunikaciji s poslodavcima, mogli su zaključiti da više visina plaće nije toliki problem.
“Novijim generacijama, onim koji dolaze na tržište rada, nije više sve u plaćama, oni žele više slobodnog vremena”, dodao je Raškaj.
Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalificirane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola milijuna mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
10 komentara
Treba staviti vojsku na granice jer inače nećemo se moći obraniti od navale radne snage iz Njemačke. Dobro ti ga kakite.
Ma daj ne klapi. Dašta sve trče😀
Di je ova slika uslikana u Njemačkoj.
Jutros kolona od granice do venezie, ja reko pitam kakva je guzva?? Oni meni ali neznas?! Pa ljudi se vracaju iz njemacke pogotovo baustelci
Sto bi tek pisali da se ljudi stvarno vracaju!?
Jel se bastelci vraćaju ili i ostali što rade druge poslove
Rugajte se vi,evo ja se vraćam tamo sam do 1.12 i to je to šta se tiče Njemačke i bauštele tamo.Ako mislite da je tamo med i mliko otidjite pa vidite kako cete proći.Prošla su vrimena kad je u Njemačkoj bilo bajno i sjajno.Samo ima i puno u kreditim pa su zarobljeni i oni šta nemogu od neke sramote a vratili bi se.
Bejha sila svjetska,svi hrle u nju,pogotovo kad čuju 220grama cokolade sa rizom 9.1km
Sve je to laž tko je god otišao neće se vratiti
Nemoj ni ti lagat,odakle znaš da se nece nitko vratit.Evo ja poznajem čovjeka koji je u Njemačkoj sad do svisveti i vraca se kući nazad on žena i curica mala.Moler po zanimanju i već je pronašao posao u Hrv…Eto vidiš da ima ljudi a bit ce ih još,sigurno.