Svake godine, negdje oko travnja, kroz naše medije prođe ista vijest u desetak varijanti. U ovom gradu ima više milijunaša nego u Berlinu. Grad u kojem je svako dijete potencijalni milijunaš. Naslovi se razlikuju, izvor je uvijek isti, a brojka putuje s portala na portal dok se od procjene ne pretvori u činjenicu.

Ta činjenica ne postoji, piše N1.

U Bosni i Hercegovini nema registra milijunaša. Nema institucije koja mjeri neto imovinu građana, nema poreza na bogatstvo koji bi je usput evidentirao i nema nijednog dokumenta iz kojeg se može pročitati koliko ljudi u Tešnju ili Živinicama ima imovinu vrjedniju od milijun maraka. Sve što ste čitali procjene su, a procjena vrijedi upravo onoliko koliko i pretpostavka na kojoj se temelji.

Zato pitanje treba postaviti drukčije. Ne gdje živi najviše milijunaša, nego koji mali bh. grad stvara najviše kapitala po stanovniku i koliko od toga uopće možemo znati.

Odakle onih 150

Trag vodi do jedne izjave. Samir Vildić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije poduzetnika u BiH, rekao je za BiznisInfo.ba kako u Živinicama živi više od 150 milijunaša i kako po broju stanovnika Živinice u tome nadmašuju Berlin, a stoje otprilike kao Köln. Kakanj je, prema istom izvoru, grad s više od 40 milijunaša.

Vildić je i sam objasnio zašto to govori. Htio je skrenuti pozornost, posebno mladima, na činjenicu kako kod nas postoji ozbiljan kapital spreman za ulaganje. To je poštena namjera i ne treba je ismijavati. Ali poruka i podatak nisu isto, a metodologija iza brojke nikada nije objavljena.

Ono što se moglo provjeriti jest pokazatelj iz kojeg je izvedena. U Živinicama je 2022. poslovalo 110 kompanija s prihodima većim od milijun KM, a 2023. bilo ih je 117. Odatle zaključak kako milijunaša mora biti više od 150 jer neke tvrtke imaju više suvlasnika, a nisu ni svi do novca došli preko tvrtke.

Logika je razumna. Samo, oslanja se na tri koraka, a svaki od njih ima ozbiljne nedostatke.

Tri rupe u računici

Prihod nije imovina. Tvrtka koja godišnje ostvari milijun maraka prihoda ne mora vrijediti milijun. Vrijednost ovisi o imovini, dugovima i zaradi. Vrijedi i obrnuto: zdrava tvrtka s manjim prometom lako može vrijediti više od milijun. Distributeri goriva najbolja su ilustracija. Hifa-Oil iz Tešnja, Holdina, G-Petrol i slični imaju prihode veće od 370 milijuna KM, a marže od jedan do tri posto.

Sjedište tvrtke nije adresa vlasnika. Ovo je najveća rupa i najrjeđe se spominje. Dobar dio kompanija koje su osnovali tešanjski poduzetnici registriran je u Sarajevu ili Mostaru, a Hifa-Petrol najpoznatiji je primjer. Te tvrtke u tešanjski rezultat ne ulaze. Statistika prema sjedištu tako uredno seli bogatstvo iz malih gradova u administrativna središta, i to najviše kod onih najuspješnijih jer oni prvi otvore ured u Sarajevu.

Nazivnik je star trinaest godina. Svaki podatak “po glavi stanovnika” u ovim tekstovima dijeli se brojem stanovnika iz popisa 2013. godine. Otad su Živinice rasle, a iz hercegovačkih gradova ljudi su odlazili. Poredak koji dobijete ovisi o podatku koji je zastario prije više od desetljeća.

Što se ipak može izmjeriti

Ako odustanemo od brojanja milijunaša i prijeđemo na ono što se stvarno evidentira, prihode registriranih tvrtki, slika postaje jasnija.

Tešanj je 2024. imao 143 kompanije s prihodima većim od milijun KM, od čega četiri s više od sto milijuna: Hifa-Oil, Madi, AS i Mann+Hummel BA. Široki Brijeg imao je 134 tvrtke s više od milijun KM prihoda, ali čak sedam s više od sto milijuna: TT Kabeli, FEAL, MCI, Lukas TP Nakić, Mepas, Nameks i Bernina.

Kada se to podijeli brojem stanovnika, poredak se mijenja u odnosu na apsolutne brojke, uz već navedenu ogradu.

Usporedba

Isti podatak sveden na broj stanovnika pokazuje drukčiji poredak nego ukupan broj tvrtki.

Široki Brijeg ima 4,6 tvrtki s milijunskim prihodima na 1.000 stanovnika – 134 tvrtke i oko 28.900 stanovnika.

Tešanj ima 3,3 takve tvrtke na 1.000 stanovnika – 143 tvrtke i oko 43.100 stanovnika.

Živinice imaju 2,0 takve tvrtke na 1.000 stanovnika – 117 tvrtki i oko 57.800 stanovnika.

Broj tvrtki i broj stanovnika zaokruženi su na cijele vrijednosti.

Tešanj vodi prema broju tvrtki, Široki Brijeg prema gustoći.

Najčvršći podatak dolazi iz FIA-e

Sve dosad i dalje je brojanje tvrtki. Najjači argument u cijeloj priči nešto je drugo i objavljen je tek nedavno.

Prema pregledu poslovanja gospodarskih društava u FBiH za 2025., 539 gospodarskih društava sa sjedištem u Širokom Brijegu ostvarilo je 2,777 milijardi KM prihoda. Rezultat poslovanja, nakon uračunatih gubitaka, iznosio je oko 226,6 milijuna KM. Na razini cijele Federacije gospodarska društva ostvarila su oko 79,26 milijardi KM prihoda i 4,9 milijardi KM rezultata.

Prevedeno na jezik koji se pamti:

Tvrtke iz Širokog Brijega stvaraju 4,6 posto ukupnog poslovnog rezultata Federacije BiH. U gradu živi 1,36 posto stanovništva Federacije.

To je gotovo tri i pol puta više nego što bi im “pripadalo”. Nije procjena, nije izjava, nije izvedena brojka. To su predani završni računi.

Fiskalni promet govori isto. U prvih šest mjeseci 2026. na području Širokog Brijega preko fiskalnih uređaja evidentirano je više od 1,11 milijardi KM, naspram oko 1,04 milijarde u istom razdoblju prošle godine. Prema apsolutnom iznosu fiskalnog prometa grad je osmi u Federaciji. S trideset tisuća stanovnika.

Zapadna Hercegovina ne mjeri se po gradovima

Ovdje treba napraviti ogradu koja mijenja cijelu perspektivu. Široki Brijeg nije usamljen slučaj, nego jedan kut regije.

Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški zajedno nose nadimak “dolina milijunaša”. Kada se vozite kroz nju, ne vidite ništa što bi na to upućivalo. Nema staklenih tornjeva ni tvorničkih dimnjaka, ima kamena, duhana i mjesta kroz koja prođete za dvije minute. Tek kada otvorite završne račune, shvatite s čime imate posla.

TT Kabeli iz Širokog Brijega, vodeći proizvođač niskonaponskih kabela, u vlasništvu obitelji Kožul, imali su 357,4 milijuna KM prihoda i 17,5 milijuna dobiti. Violeta iz Gruda, u vlasništvu Petra Ćorluke, najveća je tvrtka u tom gradu. Vokel iz Posušja, u vlasništvu Radice Lončar, ostvario je 113,3 milijuna KM prihoda uz 12,2 milijuna dobiti. Bernina, u vlasništvu Ivana Hrkaća, prvi je put premašila sto milijuna, s prihodom od 114,7 milijuna KM.

Ako gledate samo Široki Brijeg, promašili ste pola priče.

Živinice imaju drugu vrstu argumenta

Bilo bi nepravedno otpisati Živinice zato što je najglasnija brojka o njima najslabije potkrijepljena. Grad ima podatak koji ne ovisi ni o čijoj procjeni. Izvoz je s oko 38 milijuna KM u 2013. narastao na 380 milijuna KM u 2023. Deset puta, za deset godina.

To je mjerljivo, dolazi iz carinske evidencije i govori o brzini, a brzinu nijedan presjek stanja ne može obuhvatiti. Industrijska zona Ciljuge okupila je domaće i strane ulagače, među njima austrijske i njemačke.

Živinice nisu grad s najviše kapitala po stanovniku. Ali su vjerojatno grad koji ga najbrže stječe.

Pa gdje ih onda ima najviše

Prema gustoći tvrtki s milijunskim prihodima – Široki Brijeg.

Prema ukupnom broju takvih tvrtki – Tešanj, a to bi vodstvo bilo još uvjerljivije kada bi se pribrojile tvrtke koje su Tešnjaci registrirali izvan grada.

Prema udjelu u gospodarstvu Federacije u odnosu na udio u stanovništvu – ponovno Široki Brijeg, i to najuvjerljivije od svega.

Prema brzini rasta – Živinice.