Politika brzoga i učinkovitog rješavanja birokratskih pitanja za sve potencijalne investitore te podrška svima onima koji bi ulagali u poslovnu zonu Grude ključne su pretpostavke razvoja, a uz iskorištavanje svih potencijala potrebno je dovršiti projekte prometne infrastrukture kako bismo otklonili postojeće nedostatke, govori, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Ljubo Grizelj, načelnik općine Grude. Kao jedan od prioriteta u razdoblju koje je pred nama, Grizelj ističe komasaciju i melioraciju Imotsko-bekijskog polja, što su preduvjeti za snažniji oporavak poljoprivredne proizvodnje tom području, a s jednim ciljem na umu – proizvoditi dovoljne količine hrane za sve stanovnike.

Poslovne zone pokazale su se jedan od najučinkovitijih načina privlačenja investicija. U kojoj je fazi opremanje, odnosno kupnja zemljišta u poslovnoj zoni Grude, te postoje li razgovori s nekim novim, potencijalnim investitorima koji su spremni ulagati?

Poslovna zona danas je u situaciji da ima 18 korisnika koji su potpisali ugovore; neki od njih su već investirali, dok drugi pripremaju investicije. Zona je opremljena potrebnom količinom električne energije, cestovnom infrastrukturom, oborinskom odvodnjom, javnom rasvjetom, kao i svim potrebnim komunikacijskim kanalima poput brzog interneta. Trenutačno je, uz postojeći vodovod, urađena vlastita bušotina i sad slijedi opremanje gdje bismo mogli dobiti tehničku i pitku vodu za zonu. Naravno, s perspektivom da poboljšamo susjedna područja u blizini same zone. U ovom trenutku razgovora se s investitorima, a treba reći kako je od površine koja iznosi više od 300 duluma, više od 50 posto realizirano, odnosno prodano. Ostatak je na raspolaganju.

Kakav je odnos gradske uprave prema investitorima? Koliko je bitno imati politiku otvorenih vrata te u kojoj mjeri se radi na skraćivanju procedura za dobivanje dozvola za pokretanje biznisa?

Mi smo administrativno vrlo učinkoviti i imamo brzu reakciju, od početka razgovora o kupnji zemljišta pa do građevinske dozvole. Zna se dogoditi da se to završi u mjesec dana. U smislu materijalnih troškova i financiranja samog zemljišta, početna cijena je šest maraka, s tim da je poticaj od dvije marke za onoga tko u tri godine dođe do uporabne dozvole, tako da stimuliramo investitora koji će realizirati investiciju na našem području.

Pitanje infrastrukture, a posebice one prometne, ključno je za sve druge poslovne aktivnosti. Inače je boljka svih hercegovačkih općina prometna (ne)povezanost, što, naravno, utječe i na spremnost za ulaganje. Kako riješiti taj problem?

Mnogo je vremena potrošeno za lobiranje i osmišljavanje kod viših razina vlasti rješenja za pitanja prometne zakrčenosti, a sve kako bismo udovoljili zahtjevima naših investitorima. Istodobno, traže se i rješenja za tranzitni promet, što je posebno bitno s obzirom na činjenicu kako je granični prijelaz Vinjani Donji jedan od najfrekventnijih u BiH, a pritom treba imati u vidu da je to i smjer putovanja prema Makarskoj rivijeri.

U tom smislu trenutačno su aktualna dva projekta.

Prvi je spoj naše južne obilaznice prema Ljubuškom i taj je projekt u fazi eksproprijacije zemljišta. Projektna dokumentacija je završena, a već je sklopljeno nekoliko nagodbi s vlasnicima i mi očekujemo kako će se taj proces u idućih nekoliko mjeseci privesti kraju kako bi investicija krenula u realizaciju. Tu bi se gradio rotor koji bi omogućio jugoistočni spoj na magistralnu prometnicu M6.

Drugi važni smjer je pravac Široki Brijeg prema graničnom prijelazu sa sjeverne strane naše općine. Naime, poznato je kako je prije određenog vremena regionalna prometnica Privalj – Grude i dalje prema Posušju prekategorizirana u magistralnu i već su određene investicije na tom potezu rađene. Javno poduzeće Ceste Federacije prihvatilo je održavanje i upravljanje tom dionicom. Od raskrsnice kod Grafotiska isprojektirana su tri kilometra ceste sjeverno od Gruda u smjeru Imotskog. Uporabna dozvola je izdana, geometri su završili dio posla, a dokumentacija je ponovno predana JP Ceste. Ovih dana očekuje se nalog da se počne s eksproprijacijom. Procjena je kako je oko 50 posto općinsko zemljište, a 50 posto privatno. No, s obzirom na karakter zemljišta koje je bilo zapušteno i nepristupačno, očekivanja su kako nećemo imati značajnih problema.

Važno je navesti kako je iz kreditne linije koju je osigurala Federacija završena financijska konstrukcija za projekt. Ovi će projekti naše općinsko središte dovesti u poziciju da možemo otkloniti ograničenje u razvoju. Istodobno, očekuju se i razgovori o trasi brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom.

Koji su rezultati kada je riječ o uređenju samog općinskog središta? Znamo da je Violeta, primjerice, kupila hotel Grude te nas zanima planiraju li se i neki novi projekti koji će ići u smjeru podizanja razine funkcionalnosti i urbanizma?

Određeni objekti ostaci su neprivatizirane imovine i našli su svoje kupce, pa tako i hotel Grude. Kada se poklopi da je investitor lokalni koji možda najbolje razumije lokalne potrebe i kad je k tomu kvalitetan, mi smo zadovoljni te ćemo biti susretljivi kada je u pitanju naša uloga u smislu bilo kakvih administrativnih pitanja.Meni je prezentirano idejno rješenje i ja sam uvjeren, poznavajući investitora iz dosadašnjih investicija, da će to biti vrhunski urađeno i da će pridonijeti urbanijem izgledu središta. Istodobno, treba podsjetiti kako smo mi kao upravitelji javnih površina radili na uređenju središta, a, između ostaloga, mislimo da ćemo imati jedan od najljepših parkova. Treba naglasiti kako općina neće zaostajati kada je u pitanju uređenje središta.

U kojim gospodarskim granama postoji prostor za daljnje unaprjeđenje? Kakvo je stanje s poljoprivrednim kapacitetima Imotsko-bekijskog polja?

Poduzetništvo je naše osnovno usmjerenje. A kada je riječ o prostoru za napredak, tu posebno gledamo na turističke kapacitete, ne toliko u smislu intenzivnoga turizma već u smislu unaprjeđenja kvalitete življenja na ruralnom područja. Razvili smo avanturistički park Peć Mlini, koji ima svoje izletničke, arheološke i avanturističke sadržaje te očekujemo kako će on biti dobra okosnica za razvoj toga sektora.

Prostor u kojemu bismo mogli bitno napredovati je dovođenje poljoprivrednih površina u Imotsko-bekijskom polju k njihovoj konačnoj namjeni. U ovom trenutku imamo programe melioracije na planu čišćenja odvodnih kanala. Tu su već realizirani bitni radovi te je u suradnji s Elektroprivredom uređeno više od 25 kilometara kanala.

U fazi priprema je posao sređivanju zemljišnih knjiga, odnosno izjednačavanju katastra i gruntovnice. Treći smjer odnosi se na komasaciju, odnosno okrupnjavanje parcela, gdje u suradnji s Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove za iduću godinu pripremamo početak projekta.

Težak i zahtjevan posao je pred nama, veliki broj je sudionika, ali smatram da imamo snage, znanja i odgovornosti da ga možemo završiti. Cilj je omogućiti dovoljnu količinu hrane da se prehrani vlastito stanovništvo i to je važan smjer naše politike.