Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH donio je odluku o odabiru korisnika sredstava za 2025. godinu. Na osnovu javnog natječaja pravo na korištenje sredstava ostvarilo je ukupno 240 aplikanata, a među njima su općine, gradovi, javna komunalna poduzeća, obrazovne i zdravstvene ustanove te privatne kompanije.

Najveći grantovi u Sarajevo i Neum

Najveći pojedinačni grant od 300.000 KM dobile su Toplane Sarajevo za rekonstrukciju mreže daljinskog grijanja, dok je MARECO d.o.o. iz Neuma osigurao čak 270.000 KM za izgradnju tlačnog kolektora bez otkopa. Visoka sredstva pripala su i Općini Novo Sarajevo, Općini Prozor-Rama te Komunalcu Tuzla, koji su svaki dobili po 240.000 KM za projekte kanalizacijskih mreža i sanacije deponije. Grad Ljubuški izborio se za 226.100 KM za rekonstrukciju kanalizacijske mreže, a značajan iznos od 160.000 KM pripao je i Općini Hadžići.

Hercegovina prednjači

Hercegovina se posebno istaknula po broju projekata i visini dodijeljenih sredstava.

Pored Neuma i Ljubuškog, Stolac je osigurao više od 265.000 KM kroz dva projekta kanalizacije i vodoopskrbe, dok je Široki Brijeg dobio podršku u visini od skoro 200.000 KM za kolektore i modernizaciju vodovoda. Grude i Posušje također su povukli po 135.000 KM za infrastrukturne projekte, a Ravno je dobilo 110.000 KM za nastavak izgradnje glavnog cjevovoda.

Velike investicije idu i prema Tomislavgradu, koji je dobio ukupno više od 300.000 KM za bioplinsko postrojenje, sustav kloriranja i kanalizaciju, te Livnu s projektom kanalizacije u gospodarskoj zoni vrijednim 120.000 KM. Među korisnicima se našao i Kupres, dok su brojni mostarski subjekti, od VIMAR-a do Pučke kuhinje, Kantonalne bolnice “Safet Mujić”, srednjih škola i poduzeća poput Lignuma i Hercegovinavina – dobili sredstva za energetsku učinkovitost, solarne panele i modernizaciju objekata.

Pored infrastrukture, Fond je finansirao i projekte edukacije i podizanja svijesti. Tako su Asocijacija REDAH Mostar dobila grant za digitalna rješenja u ruralnom razvoju, a Hrvatski futsal klub Zrinjski provest će inicijativu “Zeleno srce Zrinjskog – mladi za okoliš”.

Ukupno gledano, najveći dobitnici su upravo javna preduzeća i općine koje provode projekte kanalizacije, zaštite voda i otpada, dok privatni sektor dominira u segmentu solarne energije i reciklaže. Hercegovina se nametnula kao regija s najvećim povlačenjem sredstava, što pokazuje da lokalne zajednice sve više koriste priliku za jačanje komunalne i energetske infrastrukture kroz Fond.

Cijeli popis korisnika pogledajte OVDJE.