Gost Kluba menadžera je Tomislav Glavaš, glavni izvršni direktor Uprave M+ Grupe, Zagreb.

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Jeste li se ikad pitali utječe li okruženje u kojem smo odrasli na naše kognitivne sposobnosti? Imaju li naši geni predispozicije da budu više ili manje uspješni?

Budući da je naša redakcija smještena u Hercegovini, dopustite nam da danas budemo malo više ponosni na ljude koji potječu sa naših prostora.

Jedan od njih se može pohvaliti i više nego uspješnom karijerom za svoje godine.

‘Rođen i odrastao u zapadnoj Hercegovini, u želji da završi fakultet, seli se u Zagreb‘, rekli bi neki da se radi o klasičnoj hercegovačkoj priči.

Ipak, trebalo je doći do glavne izvršne funkcije kompanije koja broji preko 8000 zaposlenika.

Da ne otkrivamo previše na samom početku, dopustit ćemo vama da otkrijete još jednu uspješnu poslovnu priču. I još uspješnijeg Hercegovca.

Kad smo upitali Tomislava Glavaša da se predstavi, ovako je započeo:

Pa moj životni put počinje u Hercegovini, točnije u Grudama, gdje sam proveo najljepše moguće dijetinjstvo i ranu mladost te završio osnovnu i srednju školu nakon čega sam se odlučio upisati Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje sam ostao evo do dana današnjega. Iako u tom trenutku izuzetno teška odluka je bila ostaviti sve poznato i drago iza sebe, ostisnuti se u nepoznato, duboko u sebi sam vjerovao da je to jedini ispravan put. Nadam se da će godine ispred mene dodatno potvrditi tu tezu. No ipak moram priznat da koliko god volim Zagreb i ljude tu, moje Grude su još uvijek sasvim posebno mjesto za mene. 

Kako je Hercegovina oblikovala moj temperament i karakter, tako mi je Zagreb također ugradio one finije konture koje su me oblikovale u osobu koja sam danas.

Nakon završenog fakulteta, i upisanog doktorata, te nakon više od deset godina života u Zagrebu, tu sam se skrasio, osnovao obitelj, našao posao kojeg volim i koji me motivira te mogu reći da sam zaista zahvalan kako je sve na kraju ispalo.

Inače, karijeru sam započeo u najvećoj konzultantskoj kući na svijetu, Deloitte, nakon čega sam prešao u Hrvatski Telekom gdje sam obnašao različite funkcije te na kraju se odlučio na tada hrabar iskorak, a iz današnjeg pogleda je bio najbolji karijerni potez u životu, a to je da se pridružim M+ Grupi gdje sam danas glavni izvršni direktor kompanije od preko 8000 zaposlenih.

Izvršni ste direktor Uprave M+Grupe. Kako je Vaš karijerni put išao prije dolaska na spomenutu funkciju? 

Kao što rekoh, karijeru sam počeo u Deloitteu, koji je zaista ostavio snažan utisak na mene.

Takav sustav uistinu izvlači iz vas ono najbolje i gradi vas u „najbolje moguće ja“. Doduše, treba biti iskren i reći da taj tempo rada od 12 do 15 sati na dan nije nešto većina može podnositi na dugi rok, stoga sam i ja nakon par godina provedih u Deloitteu, karijeru nastavio u Hrvatskom Telekom gdje sam radio na zaista širokom spektru poslova što mi je pomoglo u daljenjem usavršavanju i usmjeravanju u karijernom putu.

U ljeto 2017. sam se odlučio pridružiti tada još relativnoj nepoznatoj i maloj kompaniji, M+ Grupi, nakon par razgovora sa jednim od suvlasnika kompanije i bivšim kolegom iz Deloitta koji je već bio tamo.

Obojica danas su moji najbliži suradnici i zaista sam ponosan kako funkcioniramo i na profesionalnoj ali još bitnije na ljudskoj razini.

Tada zaista nisam znao u što se upuštam, no ono što su mi tada dvojica kolega prezentirali me ostavilo bez teksta i odmah sam odlučio napustiti karijeru u velikoj korporaciji i priključiti se jednom potpuno novom projektu koji je evo nakon četiri godine postao jedan od najvećih uspjeha na hrvatskoj poslovnoj sceni.

Inicijalno sam se bavio financijama i kontrolingom, nakon čega sam preuzeo ulogu glavnog operativnog direktora pa na kraju i potpunu odgovornost za uspjeh ili neupspjeh komapnije kao glavni izvšni direktor.

Moram priznat da svakako do ovih rola je bila izrazito veliki izazov za mene ali i sjajna motivacija da se pokuša stvoriti jedna pozitivna i uspješna priča.

Moram priznati da niti jedan dan otkad sam u M+ Grupi nije bio u komfort zoni, što zasigurno nije baš situacija koju bi svi preferirali ali mene zaista drži izuzetno motiviranim i „zagrijanim“ da svake godine pokušamo napraviti više nego smo to radili prethodne.

Evo već četiri godine nam to uspijeva, nadam se da ćemo tako nastaviti i u godinama koje slijede. Da budem iskren, toliko toga smo kao tim napravili u zadnjih par godina da često mislim da nisam nigdje niti radio prije M+.

 

Je li pandemija, koja je zaustavila cijeli svijet, promijenila Vaš način poslovanja i ako jest, na koji način? 

Pa naravno da jest. Ovo je zaista bio povijesni događaj bez presedana koji potpuno oblikovao današnjicu na dosad nezamisliv način, mijenjajući ne samo poslovno okruženje nego i privatne živote svih nas.

Već sredinom 2020. godine je bilo jasno da COVID-19 pandemija definirajući moment, kako za ovu tako i za buduće generacije.

Kad pogledamo u povijest, globalne pandemije su uvijek bile svojevrsne prekretnice u načinu funkcioniranja svijeta te bi se često nakon njih svijet organizirao na do tad drugačiji i novi način.

Uzmite za primjer samo period Crne kuge u srednjem vijeku koja je svojom pojavom demografski skoro u potpunosti uništila tadašnju Europu ali s druge strane pokrenula procese koji su doveli do raspada feudalnog sistema i početak Prosvjetiteljstva.

Konkretno gledajući efekte na našu industriju, učinci su bili dvojaki.

Prvo, pandemija pokrenula ili samo ubrzala elemente koji su već bili pristutni a tu primarno mislim da se kompleksnost i brzina globalnih događanja podigla na jednu višu razinu.

Analizirajući današnje trendove jako je teško izdvojiti zasebne faktore koji utječu na našu stvatnost i pritom ta kompleksnost i međuovisnost zaista podiže razinu nepredvidiljivosti što izuzetno utječe na globalno poslovno okruženje.

Brzina kojom danas kolaju informacije kao i očekivanja potrošača da sve bude dostupno odmah i sad je dala veliki zamah idustrijama e-commercea pa i logistike koji su reagirali promptno te uvelike utjecali na našu BPO industriju gdje su potrošači svoje interakcije na fizičkim mjestima prebacili u digitalnu sferu pri čemu su kompanije poput naše imale jako veliki utjecaj u kreiranju tog novog korisničkog iskustva.

Drugo, jednako bitno, promjenilo je način na koji ljudi rade i poimaju rad.

Zaista sam ponosan da smo u jeku pandemije u rekordno kratkom roku kraćem od svega 3 tjedna uspjeli prebaciti svih naših 8000 zaposlenih uspjeli prebaciti na rad od kuće, pritom osiguravajući sve potrebne uvjete za rad ali isto tako bitno, zadržavajući razinu profesionalnosti i usluge prema našim klijentima.

Ono što je bilo nezamislivo prije godinu i pol dana, danas je realnost i vjerojatno budućnost a to je da ćemo manje-više svi ostati u ovom hibridnom radu gdje ćemo kombinirati rad od kuće sa radom iz ureda, što smatram optimalnim riješenjem kako za poslodavce tako i za same zaposlenike.

U suštini, najveći dobitak iz novog modusa rada je upravo ta fleksibilnost i mogućnost izbora na koji način će te raditi i pritom pokušati popraviti svoju ravnotežu između poslovnog i privatnog.

Gledajući konkretno našu kompaniju, možemo reći da smo zaista bili uspješni u prethodnom periodu i da usprkos izrazito velikim poteškoćama s kojima su se sustretali mnogi naši konkuretni, mi smo imali rekordno visok rast.

Upravo taj rast u 2020. je jedan od razloga zašto nas je svjetski priznata organizacija Global Sourcing Association proglasila “Challenger of the Year” na globalnoj razini.

Rođeni ste i odrasli u Grudama, u zapadnoj Hercegovini. Je li Vam poduzetni hercegovački duh pomogao u građenju karijere?

(Smijeh) Pa iskreno, meni je to samom teško procijenti ali da, istina je da često dobijem komentare od kolega da imam izraženu crtu snalažljivosti koja karakterizira ljude iz naših krajeva i koja je nekako usađena u naše gene zbog same povijesti koja nije bila blagonaklona prema ljudima sa tog podneblja.

Ali svakako bih apostrofirao da je to samo jedan od elemenata uspjeha ali marljiv rad, ustrajnost u obrazovanju kao i poniznost u svakom danu su ipak ključni elementi uspjeha, dok snalažljivost može doći samo kao bonus. Ali da, ja jesam tip čovjeka koji će prvo skočiti pa onda reći hop.

 

Unutar grupe kojoj ste izvršni direktor je zaposleno preko 8000 ljudi. Na kojim principima je potrebno održati i voditi taj broj ljudi?

Pa to pitanje me jako često pitaju i odgovor je negdje na pola puta između trivijalne jednostavnosti i izrazito visoke kompleksnosti no mislim da suština svega je zapravo u dobrom timu ljudi i visokoj razini povjerenja i lojalnosti jer bilo bi suludo reći da jedna osoba može upravljati toliko velikim i kompleksnim sustavom.

Povrh toga, sustav koji smo gradili godinama je zapravo kostur naše organizacije i on, zajedno sa jako dobro posloženom IT infrastrukutrom, vam dozvoljava da pratite učinak svih 8000 zaposlenih u realnom vremenu neovisno o lokaciji.

Morate znati da naša industrija poslovnog outsourcing, osobitno dio koji se odnosi na komunikaciju s krajnjim korisnicima, je izrazito zahtjevna te se uspješnost mjeri na razini jedne sekunde te upravo iz tog razloga proaktivan monitoring kao i kontinuirano obrazovanje naših zaposlenih nam omogućava voditi jedan značajno velik sistem.

Imate li savjet za mlade ljude koji dvoje između otići iz države ili ostati i pokrenuti ‘nešto svoje’? 

Malo je možda nezahvalno i subjektivno da ja sugestiram oko opcija odlaska ili ostanka, obzirom da sam i sam otišao prije desetak godina ali ono što bih mladima svakako preporučio jest budu puni vjere u sebe i da ulažu maksimalno moguće vremena u stjecanje novih znanja i vještina jer je to jedino univrezalno dobro koje im nitko ne može uzeti.

Gledajući situaciju u BiH pa i u Hrvatskoj te uspoređujući sa nekim zapadno Europskim zemljama, jasno je da situacija nije sjajna ali upravo takve situacije, koje su daleko od posloženog i idelanog, su često prilika da se napravi neki iskorak u životu koji vam može biti kompletni game changer.

Primjeri M+ Grupe, ali i mnogih drugih komapnija u regiji poput Infobipa, Rimca ili mostarskog Nsofta pokazuju da sa dobrom idejeom, velikom predanošću i vjerom u sebe i bez velikih novčanih sredstava se može napraviti životni poduhvat i na taj način promjeniti i svoju okolinu a ne samo sebe.

Mislim da smo zaista sposoban narod sa jako puno potencijala i istinski smatram da se moramo trgnuti, probuditi unutarnji zanos i motiv da stvorimo bolje sutra jer na kraju sudbina nas, kao društva, kreće od našeg pristupa prema sebi, svojim bližnjima i zajednici.

Ako tu napravimo pomak, siguran sam da ćemo i kao društvo živjeti u boljoj i sretnijoj okolini.

Na što ste najviše ponosni u dosadašnjem životu? 

Pa osim jako velikog ponosa na obitelji, koja ima jako puno razumijevanja i ljubavi za mene, unatoč mom čestom izbivanju iz kuće, najposnosniji sam što sam kroz svojih 31 godinu života uspio sačuvati svoje istinsko i autentično ja.

Zaista sam se trudio da unatoč tomu što sam kroz život prošao i kroz uspone i padove, bolje i lošije situacije, sam uspio ostati vjeran sam sebi i svojim uvjererenjima koji su me oblikovali u osobu koja sam danas.

Mislim da sve ostalo što se dogodilo na privatnom i poslovnom planu je zapravo rezulatat toga, uz naravno dozu sreće koja je svima potrebna.

 

Istraživanja pokazuju kako uspješni ljudi redovno čitaju. Kakvi ste vi po pitanju čitanja i možete li nam preporučiti najdražu knjigu? 

Pa zadnja knjiga koju sam pročitao točno prije tjedan dana je “Veliki reset” od Klausa Schwaba koja na jedan sveubohvatan i malo futuristički način govori o društvenim i ekonomskim posljedicama trenutne pandemije.

Iskreno, najviše čitam knjige iz područja geopolitke i ekonomije, iako ni beletristika mi nije strana obzirom da je otac bio profesor hrvatskog jezika pa su knjige bile dio naše svakodnvnice ali danas jako teško se uspijevam fokusirati i naći vremena za čitanje knjiga te tematike ali svakako bih istaknuo pisce realizma kao segment književnosti koji mi je ostao blizak.

U zadnje vrijeme najbolja knjiga koju sam pročitao mi je “12 Pravila za život” od Jordana Petersona, kao i “Zašto nacije propadaju” od Acemoglua i Robinsona. Unatoč tome što aktivno čitam, žao mi je što si ne mogu priuštiti malo više vremena za to.

Gdje se vidite za 10 godina? 

Iskren da vam budem, rijetko kad razmišljam tako daleko i plus moje dosadašnje iskustvo mi je previše puta dokazalo da sve ono šta sam zamislio u prošlosti je ispalo drugačije kasnije.

Ne nužno ni bolje ni lošije ali nikako ne u skladu s onim što sam ja očekivao niti čemu sam se nadao.

Ali u konačnici, ako inzistirate na odgovoru, uistinu se nadam nekom boljem sutra, u kojem će moj rad i pristustvo dati pozitivan doprinos okolini u kojoj živim, bilo kroz posao ili u privatnom životu.

Koja je za vas definicija uspješnog menadžera?

Dobar menadžer je djelomična kombinacija uloge roditelja i trenera sportske momčadi. Prvo, morate biti izuzetno predani onome što radite i morate voljeti svoj posao jer u protivnom uspjeh će zasigurno izostatiti. Samo predan rad i veliki fokus na ono što radite će donijeti rezultate te sa tim rezultatima možete pozitivno utjecati na svoje zaposlenike, vlasnike, itd. Drugo, dobar menadžer je sposoban izdraditi pa potom i voditi uspješan tim na kojeg se može oslonuti i vjerovati mu u potpusnosti. Ukoliko iza menadžera ostaju zaposlenici koji su bolji i sposobniji onda i taj menadžer se može smatrati uspješnim. Ali uspjeh kao i mnoge druge stvari u životu su u oku promatrača i teško je naći univerzalnu formulu ali sigurno je jedno, a to je da iza uspješnog menadžera ostaju dobri poslovni rezultati s kojima su vlasnici sretni ali isto tako zadovoljni i motivirnai zaposlenici. Kao i svemu u životu, balans je ključ svega, stoga kako je Aristotel rekao da je srednja mjera najbolja mjera.