”Misteriozne megalitske građevine i izgubljeni ilirski grad kriju se visoko nad liticama i padinama brijega Petnjik iznad izvora Tihaljine”, tvrdi geolog Goran Glamuzina.

On tvrdi kako gledajući širi prostor Zapadne Hercegovine, s obzirom na prisutnost i brojnost prapovijesnih lokaliteta koji sadrže neistražene kamene građevine, zidine, hramove, palače, ceste, pa i prave izgubljene gradove, možemo slobodno reći kako se s ovakvim bogatstvom ponajviše ističe šire područje Gruda na krajnjem jugozapadu Hercegovine kojeg s pravom možemo nazvati i zapadnohercegovačkim arheološkim El Doradom.

”Razmatrajući razloge zbog kojih je u ovolikoj i ogromnoj mjeri bujao prapovijesni život na grudskom području, vrlo lako možemo uvidjeti da su tome pridonijeli neki osnovni prirodno-resursni, ali i geostrateški elementi. Pa se tako između ostaloga ovdje nalazi, i to na krajnjem jugu općine Grude, jedan fantastični, veliki, pa i s obzirom na prirodno okruženje, spektakularni, izvor rijeke Tihaljine, odnosno samog Trebižata, zatim dio doline s tokom ove rijeke nizvodno od izvora, pa onda nadalje tu je vrlo plodno poljsko područje oko Drinovaca, pa sve do Gruda, kao i u pravcu prema Imotskom poznatije kao Imotsko-Bekijsko polje u kojem se pak kod samog sela Drinovci nalazi također jedan prirodni fenomen, tzv.jezero Krenica, koje nikad ne presušuje, te koje je samim time još od davne prapovijesti predstavljalo važan izvor pitke vode za čitavo okolno stanovništvo”, navodi Glamuzina na svom blogu.

Dodaje kako su svi ovi razlozi, kao i još pogodnost klimatskih prilika s mediteranskom klimom pogodnom za sadnju loze, maslina, voća i povrća, ali isto tako i vrlo važan, još od davnina, geostrateški položaj područja Gruda koje se nalazi na sjecištu još drevnog, prapovijesnog i predrimskog puta od doline Neretve tj.drevne Narone pa do doline Cetine i sve do drevnog megalopolisa Salone kod Splita, predstavljali su neporecivo važne razloge prapovijesnog značaja ovog prostora.

”Sukladno rečenom, svi ovi faktori, i ovako značajan položaj proishodili su tome da je još od mlađeg kamenog doba, a pogotovo u brončanom dobu, te sve dalje u kontinuitetu, čovjek na ovom, grudskom, području intezivno živio i razvio jednu osebujnu kulturu, ali ne samo kulturu već i jednu pravu izgubljenu i zaboravljenu civilizaciju koja je na širem grudskom prostoru ostavila na stotine, danas totalno izgubljenih, gotovo nevidljivih, u gustim šumama zaraslih, te po padinama i vrhovima brda, rasutih prapovijesnih građevina od kamena, koje na mnogim mjestima predstavljaju prava monumentalna dijela prapovijesnog i ilirskog graditeljstva”, smatra Glamuzina.

Kaže kako ovakva mjesta predstavljaju izuzetno vrijednu kulturno-povijesnu graditeljsku baštinu koju su nam i koju su svim Gruđanima, njihovi preci ostavili u naslijeđe, no međutim koja je danas, kako od javnosti, tako i od struke, u potpunosti zanemarena, zaboravljena, gurnuta pod tepih, te posve neistražena.

Da je tome tako, pokazali su vrlo brojni terenski obilasci svakog kutka grudske općine, izvedeni od autora ovog bloga, u kojima su razotkriveni brojni ostaci pravih prapovijesnih monumentalnih građevina, najčešće u vidu impresivnih megalitskih ili kiklopskih zidina, zatim ozidanih, gomilama sličnih, no pravih drevnih kamenih hramova, palača, zatim drevnih predrimskih, tj.ilirskih kao i antičko-rimskih kamenih cesta, ali i čitavih nepoznatih gradina, gradinskih kompleksa, pa i pravih protourbanih prapovijesnih naselja, ili drugim riječima rečeno – drevnih gradova.

”Upravo, jedno takvo mjesto, jedan u potpunosti nepoznati, kako široj javnosti, tako i domaćoj struci, arheološki lokalitet na kojem se nalaze, po svemu sudeći ostaci jednog pravog ilirskog grada, od strane autora otkriven je nedavno na krajnjem jugu područja Gruda, jugoistočno od sela Drinovci, na širem prostoru brda Petnjik ponad već spomenutog fascinantnog izvora Tihaljine u Peć-Mlinima”, smatra Glamuzina.

Više o otkriću kod Gruda pročitajte ovdje.