Najveći rast broja zaposlenih od predratne 1988. godine u Federaciji BiH zabilježile su Grude, mala i razvijena sredina na granici s Hrvatskom. Uz nju su tu i ostale tri općine Zapadnohercegovačke županije, kao i uvijek isticani Tešanj, Kalesija i Srebrenik.

Na drugom kraju liste, a koja tretira i podatke Federalnog zavoda za statistiku nalaze se otužne općine u Kantonu 10, zavađene između vlasti HDZ-a i vlastite srpske većine – Glamoč, Grahovo i Drvar.

Rast broja zaposlenih u Grudama je skoro dvostruk, što i ne čudi jer su se u tom vremenu u ovoj maloj općini pojavili giganti kao što su Violeta, Grafotisak i neki drugi.

Zanimljivo je da su u “crvenom” sve veće sredine u Bosni i Hercegovini, one koje su generirale najveći broj zaposlenih i bile okupirane privrednim gigantima koji su u poraću pali na niske grane ili se potpuno ugasili.

Sarajevo tako bilježi pad broja zaposlenih od 22 posto, Mostar od 24, Tuzla od 31 posto, a Zenica od čak 51 posto.

Gledajući ukupni broj u Federaciji BiH je u ovom broju 29 posto manje zaposlenih, odnosno više od 200 tisuća radnika.

Načelnik Gruda, prvoplasirane općine na ovoj listi, Ljubo Grizelj, za Klix.ba kaže kako je ova općina prije rata bila izrazito nerazvijena, a kako tajna privrednog razvoja leži u tri razloga – i ranije je bila razvijena poduzetnička svijest, općina nije bila opterećena privatizacijom te marljivost i poduzetnost ljudi.

“Od 2012. godine mi organiziramo susrete grudskih poduzetnika i to je općinska aktivnost. Svake godine od tada svi naši indeksi su preko 1,5 što znači da smo rasli bar pedeset posto. U 2012. godini smo imali 1.800 zaposlenih u privatnom sektoru došli smo na više od tri tisuće”, izjavio je Grizelj.