Nakon svečanosti Lipanjske zore koju priređuju bivši pripadnici HVO-a, u Mostaru su u tijeku brojni događaji, a koje organiziraju boračke organizacije nekadašnje Armije BiH. Kraj lipnja i početak srpnja 1993. godine iz ovih boračkih organizacija obilježavaju kao dane deblokade istočnog Mostara, piše Dnevni list.

Međunarodni promatrači: Cilj spajanje Mostara s Jablanicom i Konjicom. No, u prvostupanjskoj presudi u predmetu ‘Prlić i ostali’ pred haškim sudom protiv nekadašnjih visokih političkih i vojnih dužnosnika nekadašnje Herceg-Bosne, konkretno kada je u pitanju Mostar i zbivanja iz ovog perioda, stoje nešto drukčiji zaključci.

Naime, haško sudsko vijeće zaključilo je da je u pitanju napad, a ne deblokada Mostara, a takav zaključak, između ostalog, temelji i na izvješćima Međunarodnih promatrača prisutnih na mjestu događaja. Oni su u svojim izvješćima naglasili da je “po svemu sudeći, vojni cilj ove akcije ABiH bio spajanje područja Mostara s područjem Jablanice i Konjica”.

U paragrafu 103 Optužnice, spominje se da je 30. lipnja 1993. ABiH napala i zauzela kasarnu HVO-a “Tihomir Mišić” (poznatu i pod nazivom Sjeverni logor) u Sektoru Sjever grada Mostara, a u brojnim dokazima uvrštenim u spis, uključujući izvješća i naređenja HVO-a i ABiH, izvješća predstavnika međunarodne zajednice prisutnih na mjestu događaja, kao i iskaze međunarodnih promatrača, stanovnika mostarskog područja i nekadašnjih pripadnika HVO-a, tijek događaja 30. lipnja 1993. u Sektoru Sjever, grada Mostara, opisuje se na sličan način.

Dnevni list prenosi dijelove prvostupanjske presude u predmetu ‘Prlić i ostali’, a koji se odnose na Mostar iz navedenog perioda.

“…Napad na vojarnu “Tihomir Mišić” 30. lipnja 1993. godine. U paragrafu 103 Optužnice, spominje se da je 30. lipnja 1993. ABiH napala i zauzela kasarnu HVO-a “Tihomir Mišić” (poznatu i pod nazivom Sjeverni logor) u Sektoru Sjever grada Mostara. U brojnim dokazima uvrštenim u spis, uključujući izvještaje i naređenja HVO-a i ABiH, izvještaje predstavnika međunarodne zajednice prisutnih na mjestu događaja, kao i iskaze međunarodnih promatrača, stanovnika mostarskog područja i nekadašnjih pripadnika HVO-a, tijek događaja 30. lipnja 1993. u Sektoru Sjever grada Mostara opisuje se na sličan način. Rano ujutro 30. juna 1993. između 3:00 i 3:45 sati, snage ABiH su krenule u ofenzivu na kasarnu “Tihomir Mišić” HVO-a, poznatu i pod nazivom Sjeverni logor ili Sjeverna kasarna, koja se nalazila u sjevernom dijelu grada Mostara, da bi u daljem tijeku napada udarile na položaja HVO-a, naročito na području Bijelog Polja”, stoji u prvostupanjskoj presudi haškog sudskog vijeća u predmetu ‘Prlić i ostali’.

Dezertirali iz HVO-a u ArmijuTakođer se navodi da je 30. lipnja i tijekom nekoliko sljedećih dana ABiH tako uspjela staviti pod svoju kontrolu zonu sjeverno od istočnog Mostara, u pravcu Drežnice i Jablanice pa sve do brane u Salakovcu, a naročito kasarnu “Tihomir Mišić”, Bijelo Polje, Raštane, Vrapčiće i Salakovac kao i nekoliko drugih mjesta u pojasu od 26 km sjeverno od Mostara, uključujući i područje Potoka.

“Vijeće ističe da je ABiH izvršila napad 30. lipnja 1993. godine u suradnji s vojnicima HVO-a muslimanske nacionalnosti koji su dezertirali iz HVO-a i stupili u redove ABiH, naročito sa muslimanskim vojnicima 1. i 3. brigade HVO-a, kao i 2. brigade, uključujući 1. bojnu

“Bijelo Polje” i 2. bojnu. Međunarodni promatrači prisutni na mjestu događaja su naglasili da je, po svemu sudeći, vojni cilj ove akcije ABiH bio spajanje područja Mostara s područjem Jablanice i Konjica”, zaključuje se u prvostupanjskoj presudi Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću, Slobodanu Praljku, Bruni Stojiću i Berislavu Pušiću.