”Razriješiti najveći izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutno suočeni kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku”, stoji u Prilozima za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U prilogu koji se tiče BiH, a koji su objavljeni 20. svibnja, navodi se kako Hrvatska treba riješiti pitanja morskih granica s BiH te zahtijevati veća prava Hrvata u BiH.

”Iako su Hrvati malobrojniji u višenacionalnoj zajednici, ne znači da imaju i manje prava. Referendumom iz 1992. opredijelili su se za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru”, navodi HAZU-u.

Navodi se i kako treba ”priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija”.

HAZU tvrdi kako je potrebno ”osigurati zaštitu Jadranskog mora i obalnog područja; Koridor Vc: Ploče – Mostar – Sarajevo – Osijek – hrvatsko-mađarska granica (koridorska ekstenzija Jadran – Podunavlje) i Jadransko-jonski prometni pravac; energetika, klimatske promjene i zaštita okoliša te provedba mjera za ublažavanje klimatskih promjena i mjera u području okoliša i održivog razvoja”, ali i ”upozoriti na gledišta iz Glasgowa u vezi s istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika, posebno na područjima Livanjske i Neretvanske doline, koje su izgledni lokaliteti u tom pogledu, a u njima žive pretežno Hrvati; problem zagađenja okoliša zbog korištenja ugljena u brojnim termoelektranama, posebno TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Ugljevik (ukupna snaga 1.752 MW i godišnja ukupna potrošnja ugljena oko 5 x 106 tona)”.

Dodaje se kako je potrebno ”smanjiti negativno djelovanje hidroelektrana ukupne snage oko 260 MW na zaštitu okoliša – HE Foča, HE Buk Bijela, He Vikoč, HE Paunci, HE Sutjeska, HE Mrsovo, HE na Drini (u izgradnji), što dovodi u pitanje zaštitu sliva HE Dubrovnik, sliva Neretve i HE Čapljina na Neretvi”.

Dodaje se kako treba ”aktualizirati potrebu poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda”.

”Razgraničenje u Malostonskom zaljevu (otočići Veli i Mali školj te Ponta Klek); saniranje odlagališta otpada u području Neuma, potreba osuvremenjivanja kanalizacijske infrastrukture (zaštita akvatorija Malostonskog zaljeva); potreba osiguranja čišćenja kanalizacijske vode prije njezina izlijevanja u Mljetski kanal, trajni monitoring ispusta; zaštita voda rijeke Neretve – onemogućiti dotok plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev, osigurati optimalan protok voda Neretve i nakon realizacije projekta Gornji horizonti; neodrživost sadašnjeg stanja rasutog tereta u luci Ploče – fine čestice ugljene prašine ugrožavaju faunu u Malostonskom zaljevu”, navedeno je u preporukama HAZU.