Vrijeme leti, već osam godina ste načelnik Posušja, idete li ove godine po treću sreću?

“Da, uistinu leti. Osobito u današnja vremena  kada živimo iznimno užurbanim ritmom. Htjeli ili ne, to moramo prihvatiti i dati svoj maksimum, pogotovo kada imate čast, ali i odgovornost voditi jednu jedinicu lokalne samouprave s potpunim legitimitetom i voljom svojih sugrađana, počevši od 2012. godine, kada sam zajedno sa svojom strankom prvi put zadobio povjerenje posuških ljudi, preko potvrde na izborima 2016., pa sve do današnjega dana. S jedne strane mogu reći da je to bilo 7,5 dugih i napornih godina, no s druge strane – uistinu brzih, izazovnih, plodonosnih i zanimljivih“, otkriva posuški načelnik Branko Bago za hercegovina.info.

Što biste izdvojili najposebnijim od urađenog u zadnjih 8 godina?

“Na prvom mjestu ističem stabilizaciju međusobnih i međuljudskih odnosa koji su u našem Posušju u dosta segmenata bili pretjerano poremećeni, kako u javnoj upravi, tako i u politici, preko mjesnih zajednica, klubova, udruga pa do svih slojeva društva i pojedinaca.

Moj dojam, kojega svakodnevno stječem kroz razne oblike suradnje, je da smo taj negativan trend uspjeli okrenuti u pozitivnom smjeru i da čvrsto koračamo prema ljepšoj budućnosti. Kada uspijete to, onda ste stvorili najvažniju pretpostavku za sve ostale planove, projekte, aktivnosti i inicijative. Samo uzajamno povjerenje, suradnja, pomaganje i solidarnost jednih prema drugima može uroditi dobrim plodovima, drugačije naprosto ne ide, ili ide sasvim usporeno i loše. To nije nikakva novotarija, tako je od obitelji kao najmanje, ali najbitnije stanice jednog društva, pa do svih ostalih organizacijskih razina. Tu smo uložili najviše energije, ali ne žalim jer smatram da smo uspjeli ostaviti sa strane sve taštine i lošu atmosferu, a uključiti pozitivnu energiju te guramo u ista kola zajedno.

Ne gajim iluziju da smo taj problem u potpunosti ili zauvijek riješili, ali je činjenica da smo kroz suradnju sa svim prije navedenima stvorili, ako ništa drugo, onda jednu „kritičnu masu“ koja razmišlja ovako. Također moram istaknuti i to da smo protekle godine iskoristili za odabir što boljih i kvalitetnijih kadrova za rad u javnoj upravi, jer jedino kvalitetni i sposobni ljudi mogu i trebaju voditi ono što im je zadaća, a u javnoj upravi je kvaliteta kadra od neizmjerne važnosti. Paralelno s time, te uz kvalitetan rad na terenu i suradnju s višim razinama vlasti, činimo sve najnužnije za rješavanje potreba naših građana i gospodarstva. Tu mislim na razne potrebe u osiguravanju bolje infrastrukture, školstva, kulture i socijale. Mnoštvo je projekata odrađeno, brojni su u tijeku, a mnogo ih trenutno pripremamo. Dakle, najvažnijim u zadnjih 8 godina smatram ostvarenje dobrog, pozitivnog i uključivog ozračja s radišnim i kvalitetnim ljudima iz kojega su proistekle sve pozitivne promjene u našem Posušju“.

Razmišlja li Posušje, da po uzoru na susjedne općine novčano motivira svoje rodilje?

“Itekako razmišljamo o tome, iako je kod nas potpora za rodilje osigurana preko Županije odnosno općinskog Centra za socijalni rad. Općina sama zakonski nije u obavezi pratiti taj segment socijale, ali bi svakako voljeli da kao i neke druge općine ili gradovi, koji su donijeli odluke o stimuliranju, odnosno pomoći majkama rodiljama, imamo više novaca u prihodovnoj strani proračuna za osiguravanje te vrste potpore.

Bogu hvala, Posušje ne muči negativan prirodni priraštaj kao što je to slučaj s brojnim drugim gradovima i općinama u zemlji, već je u godinama iza nas broj rođenih konstantno veći od broja umrlih. No, ne smatramo kako stoga trebamo mirovati i biti zadovoljni, već tražimo načine kako pomoći obiteljima s djecom. Nije to uvijek nužno samo novčana potpora za rodilje, već postoje i drugi načini – poput našeg lanjskog potpunog ukidanja plaćanja prijevoza školske djece od strane roditelja. Intenzivno razmišljamo o načinima pomoći mladim obiteljima, nadam se da će proračun općine Posušje i dalje rasti kao i proteklih godina, čime ćemo uspjeti odvojiti značajnije iznose za ovakve potpore” ističe Branko Bago..

Koja je vaša vizija Posušja u budućnosti. Izradili ste i strategiju razvoja u razdoblju 2014-2023. Što je ključ za bolje Posušje?

“Temelj za izgradnju svakoga mjesta je velika ljubav i želja za njegovim napretkom onih koji su mu na čelu. Kada je taj preduvjet ispunjen, sve ostalo, teže ili lakše, sjeda na svoje mjesto. Sada već davne 2014. godine donijeli smo Strategiju razvoja u kojoj smo posložili prioritete i odredili smjer u kojemu Posušje treba ići.

Mnogo je teškoća koje su se u ova dva mandata našle pred nama, mnoštvo zapreka koje nije bilo lako premostiti, ali Bogu hvala, uspjeli smo iznaći rješenje za većinu njih i zasad uspješno kročimo putem kojega smo zacrtali. Razvijamo infrastrukturu, poslovne zone, potičemo poduzetnike, ulažemo u razvoj deficitarnih struka kako bi mladi ljudi ostali u općini Posušje uz dobru životnu perspektivu i sigurne i kvalitetne uvjete za život i rad.

Potom, cilj je što skoriji završetak kompletne vodovodne mreže, kojom ćemo osigurati urednu opskrbu kvalitetnom vodom svim našim sugrađanima bez obzira u kojem dijelu općine žive, uređenje svih lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva po kojima će se voziti lagano i sigurno, konačan završetak kolodvora iznad O.Š. Ivana Mažuranića u Posušju, proširenje školskih kapaciteta i njihovo uređenje, proširenje vrtićkih kapaciteta, kako bi što veći broj djece imao priliku proći jedan odgojno-edukativni period prije polaska u školu, potom završetak rasvjetne mreže po mjestima i ulicama gdje to još nismo uspjeli.

Želja mi je da Posušje postane i ostane mjesto što ugodnijeg življenja, mjesto prijateljskog poslovnog okruženja te prepoznatljivo po svojim prirodnim ljepotama, kulturnim događajima, povijesnim znamenitostima i turističkim vrijednostima kao i sredina za život  sa što manje stresa, mjesto one naše autentične, iskonske, hercegovačke i katoličke solidarnosti”.

Nedavno ste potpisali povelju sa Sinjem. Planirate li zajedničke projekte u budućnosti?

“Posušju je Sinj prvi grad prijatelj, a ta povelja samo je službeni pečat našim dosadašnjim dobrim odnosima. Razlog činjenici što je baš Sinj prvi s kojime je Posušje službeno potvrdilo prijateljstvo leži u činjenici što se upravo u Sinju 1378. godine prvi put spominje posuški kraj i to na saboru kneštva kojega je sazvala udovica plemića Ivana Nelipića. Ovaj događaj potpisivanja povelje veličanstveno je upriličen u gradskim prostorijama Grada Sinja kada je nas Posušane pozvala, trenutna gradonačelnica Sinja, rodom naša Posušanka gđa. Kristina Križanac.

U ovom kratkom vremenu službenoga prijateljstva već smo ostvarili zajedničku suradnju na kulturnome polju, povezali smo neke od naših gospodarstvenika sa sinjskima, no tu ne planiramo stati. Surađivati ćemo i dalje, a vjerujem kako će ovo prijateljstvo dobiti dodanu vrijednost kada krene novi ciklus financiranja programa između zemalja članica EU i zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja za članstvo kako bi zajedničkim snagama doprinijeli dobrobiti i napretku naših građana”.

Posušje je na vratima EU, nije li zbog toga ipak malo povlaštenije u odnosu na druge hercegovačke gradove i općine?

“Dosta je drugih hercegovačkih gradova i općina koje graniče s Republikom Hrvatskom, te ne smatram da općina Posušje ima značajnu prednost ili privilegiju nad ostalima zbog toga. Možda su posuški gospodarstvenici sa svojim robama malo bliži tržištu Europske unije, a naši ljudi Jadranskoj rivijeri te imamo priliku koju moramo bolje implementirati, a to je jače povezivanje našeg Blidinja s dalmatinskim turističkim tržištem. No smatram da „privilegije“ tu uglavnom prestaju”, ističe Bago.

U ZHŽ-u domaće gospodarstvo je najjače u Posušju. Koliko Općina u tome ima udjela?

“Svakako smo pri vrhu, naši posuški gospodarstvenici izuzetno su uspješni, a priželjkujemo još više ljudi u svijetu gospodarstva. Bilo bi dobro da je taj zbirni podatak o snazi posuškog gospodarstva disperziran u smislu da što širi sloj ljudi i poduzetnika bude što više zastupljen u dobrim poslovnim rezultatima. Nadležnosti i financije općina i gradova, nažalost, ne daju mnogo prostora za značajan utjecaj na razvoj gospodarstva, ali brojne su mogućnosti za posredan, pozitivan utjecaj koje spretne jedinice lokalne samouprave mogu dati gospodarstvu.

Mi održavamo intenzivnu i kontinuiranu suradnju s našim gospodarstvenicima, i to smatramo najbitnijim, a od ostalih aktivnosti razvijamo poslovne zone te nudimo određene pogodnosti i subvencije onima koji žele investirati u njih. Nadalje, osiguravamo poticaje za poduzetnike – oslobodili smo sve novoosnovane obrte plaćanja pristojbi za registraciju, svim startup-ima sufinanciramo troškove osnivanja, pružamo financijsku potporu ženama poduzetnicama kao i tradicionalnim i starim obrtima. Dajemo na korištenje prostorije našeg Logističkog centra za prve tri godine poslovanja poduzeća, a lani smo osnovali Fondaciju Tehnološki park Posušje kao obrazovni centar čija je zadaća pratiti moderne trendove u obrazovanju i koji je izravna podrška sektoru metala i plastike koje su najproduktivnije grane gospodarstva u Posušju. Kontaktiramo gospodarstvenike o potrebama za radnom snagom prilikom dodjele studentskih stipendija i uvođenja novih struka.

Prvi smo u Hercegovini osvojili međunarodni certifikat općine s povoljnim poslovnim okruženjem (Business Friendly Certificate – BFC) kao priznanje za učinkovitu i pojednostavljenu proceduru kojom im uvelike olakšavamo postupak ishođenja potrebne dokumentacije. Ovo potonje ne odnosi se samo na gospodarstvenike već nastojimo izići u susret svim građanima te uvesti sustav koji je učinkovit i funkcionalan” navodi Branko Bago..

Posuško lito je uvijek uzavrelo. Slavi se Velika Gospa, tu je i Festival klapske pisme, par godina mlađi od vašeg mandata. Na kulturnom polju dosta se radilo. Koji su plodovi?

“Sami odabir naše nebeske zaštinice za Dan općine, dovoljno govori koliko štujemo Majku Božiju te koliko nama u Posušju Velika Gospa znači. Kroz devetnice se mnoštvo naroda, kako domaćeg tako i raseljenog, okupi i proslavi taj blagdan velikim misnim slavljem, a u popodnevnim satima tradicionalnim druženjem, odnosno kako bi naši stari kazali “dernekom” kroz posuške ulice.

Blagdan Velike Gospe oduvijek je bio središnji dan ljeta, dan okupljanja i proslave, pa je i naša manifestacija „Posuško lito“ tih dana najbogatija događanjima te se održava po nekoliko paralelnih događaja. Sama manifestacija se proteklih godina nametnula kao jedna od najljepših razglednica Posušja s obzirom da mnogi mediji prate većinu naših događaja i prenesu njezin duh i do onih koji je nisu u mogućnosti posjetiti, a ona simbolično počinje 30. svibnja – Danom branitelja općine Posušje.

Prošloga ljeta organizirali smo rekordna 43 kulturno – zabavna i športska događaja, te su tijekom tri mjeseca trajanja manifestacije brojni posjetitelji imali priliku uživati u raznim koncertima, projekcijama filmova, predstavljanjima knjiga, izložbama, predstavama, festivalima i športskim događajima, a osobito nas raduje što je posjećenost „Posuškog lita“ iz godine u godinu sve veća te su brojni događaji na kojima posjećenost premašuje nekoliko tisuća ljudi.

Pa ipak, perjanica „Posuškog lita“ je „Festival klapske pisme“ koji okuplja najbolje izvođače i ljubitelje ove vrste pjevanja iz cijele Bosne i Hercegovine te zemalja u okruženju. Svaku večer Festival svojim nastupom u revijalnom dijelu obogati jedno zvučno ime s glazbene scene, a naš Trg hrvatskih branitelja na kojemu se Festival održava je predivan i prostran te je slušanje glazbe u takvome ambijentu uistinu poseban doživljaj.

Već je 6 Festivala iza nas, a svaki odlično organizirani Festival samo je nova motivacija i polet da u novoj godini podignemo razinu očekivanja te pokušamo nadmašiti sami sebe. Već smo u pripremama 7. Festivala te će on nesumnjivo biti bolji od svih dosad održanih. Osobito želim istaknuti besprijekornu suradnju s mnogobrojnim udrugama, organizacijama, ustanovama, sponzorima i volonterima bez kojih „Posuško lito“ ne bi moglo biti ovo što je danas. Također, ponosni smo na činjenicu da kroz „Posuško lito“ svake godine sve više unaprjeđujemo kulturu uključujući mlade ljude, stvaramo prilike za kreativno i umjetničko izražavanje promovirajući njihova djela te im pružamo priliku za vlastitu afirmaciju”.

Studirali ste cestovni promet i novinarstvo. Koliko to ima veze s onim što danas radite?

“Da, cestovni promet na Sveučilištu u Zagrebu je bio moj izbor studija po završetku  aktivnog angažmana u HVO-u kroz Domovinski rat, odnosno nakon prestanka oružanih sukoba. Nakon završetka studija prometa u Zagrebu i mog povratka u Hercegovinu i Posušje te zaposlenja i osnivanja obitelji, odlučujem se za studij novinarstva na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Mislim da je spoj ovih dviju nesrodnih studija dobra kombinacija za dužnost koju obnašam. Poznavanje tehničke struke je bitno na ovoj poziciji, dobro je imati osjećaj za infrastrukturu, organizaciju,  te tehničku spretnost i preciznost. Ali i obrazovanje na Filozofskom fakultetu je dobrodošlo u komunikacijii sa suradnicima, građanima, odnosima s javnošću, te praćenju društveno – političkih i socijalnih odnosa u  okruženjima, od lokalne zajednice pa do viših razina vlasti”, ističe Bago.

Jedini ste načelnik u okruženju koji se može pohvaliti usponom na 5895 metara nadmorske visine. 2008. popeli ste se na Kilimandžaro. Evo nas u 2020. Imate li vremena za vaše strasti, planinarenje i ostalo?

“Moguće da je tako. Što se tiče uspona, nakon Mont Blanca 2008. godine, pa Kilimanjara 2009. kao najviših vrhova Europe i Afrike, planirao sam s ekipom iz HPD-a Pločno iz Posušja i kolegama planinarima iz HPD-a Kuk Novi Travnik, s kojima smo radili i prethodne ekspedicije, ispuniti veliku želju i popeti se na najviši vrh Južne Amerike, fantastičnu Aconcaguu na 6960 m.n.v.  S aktivnim angažmanom u lokalnoj politici zanemario sam sve pohode zbog nedostatka slobodnog vremena.

Tako se, nažalost, dogodilo i s mojim aktivnim angažmanom u Gorskoj službi spašavanja. Još se ponekad uspijem priključiti nekim potragama, manjim izletima ili usponima, ali mi planinarenje kao vid rekreacije i hobija uistinu nedostaje. Taj oblik aktivnog odmora preporučam svakome, jer je sigurno jedna od najboljih stvari za „zdravi tjelesni umor“, a mentalno i duhovno čišćenje od svih negativnosti kojima su danas svi, a pogotovo mladi ljudi izloženi.  U planini nema nervoznih ljudi, teških tema, loše hrane i pića, sve je drugačije, jednostavnije i opuštenije. Nije nužno osvajati velike vrhunce, ali sami boravak u prirodi oplemeni čovjeka i ispuni ga pozitivnom energijom”, ističe Bago.

Među prvima ste u Posušju posadili smilje, jeste li ga preorali i odustali od uzgoja?

“Karakterno ne prihvaćam lako poraze. Tako je bilo i u slučaju moga bavljenja poljoprivredom. Kada sam postao svjestan da smilje neće uspijevati kako je bilo planirano, odlučio sam započeti uzgajati eko češnjak te je domaće sjeme našeg posuškog Staropoljca prošle godine dalo odličan prinos i kvalitetu, u međuvremenu sam posadio i oko 200 komada lješnjaka u dva mala voćnjaka.  Osim toga, bavljenje poljoprivredom je odlično za opuštanje od svakodnevnih briga, ali i dobra edukativna rekreacija za djecu koja nam kroz igru pomažu u svemu”.

Možete nam reći bar neke projekte koji su u tijeku ili bi trebali ići u Posušju uskoro?

“Sada nam predstoji dovršetak izgradnje vodovodne mreže za Vir, Zagorje, Tribistovo i Rakitno, potom izgradnja mreže rasvjete po mjestima gdje još nije postavljena, rekontrukcija mnogo cesta – gradskih, prigradskih i onih po mjesnim zajednicama, izgradnja nogostupa gdje god postoje uvjeti za to, skora izgradnja  kružnog toka na Ričini na križanju ceste Posušje Tomislavgrad – Čitluk/Vinjani/Vir, izgradnja kružnog toka kod nove osnovne škole i na još nekoliko kritičnih prometnih križanja, nastavak lobiranja za asfaltiranje ceste pod Zavelimom, završetak nove osnovne škole u Posušju i njeno stavljanje u funkciju, dovršetak proširenja područne osnovne škole u Čitluku i stavljanje u funkciju novoga dijela, utopljavanje zgrade O.Š. na Vraniću i početak izgradnje školske dvorane, izgradnja prostorija dječijeg vrtića u sklopu  O.Š. Ante Bruno Bušić u Rakitnu – a nadamo se kako će tim putem krenuti i škole u Viru te na Vraniću, dovršetak školskog igrališta u Viru, proširenje kapaciteta Logističkog centra u poslovnoj zoni Osrdak, daljnje uređenje poslovnih zona Osrdak i Vlake.

Potom, nastavak izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda u gradu, nastavak uređenja športskih terena, uređenja središta grada, izgradnja Graničnog prijelaza Osoje (sve je spremno, čeka se usvajanje proračuna institucija BiH), izgradnja pročistača pitke vode na Senjakovini, dovršetak jedne i početak postavljanja druge mini hidroeletrane na dovodnom sustavu (Komunalno poduzeće), izgradnja nove zgrade i skladišta Elektroprivrede Herceg Bosne poslovnice Posušje te njeno izmještanje iz središta grada (Elektroprivreda HZHB), izgradnja i opremanje nove Gradske knjižnice i osnivanje Srednje glazbene škole, organiziranje i poticanje stanovništva za još aktivnije bavljenje turizmom i uslugama, daljnje održavanje i jačanje kulturnih, športskih i turističkih manifestacija.

Završavamo projekt uspostave Adresnog registra i postavljanja kućnih brojeva koji će biti završen kroz sljedećih mjesec dana, a konstantno radimo na uspostavi zemljišnih knjiga što je obiman dugogodišnji proces, no svjesni smo kako ga moramo dovršiti. Da ne nabrajam sve, očekuje nas završetak mnogih tekućih aktivnosti te otpočinjanje novih koje će pozicionirati Posušje u jedno od poželjnijih mjesta za život” ističe načelnik Posušja.

Niste mi u potpunosti odgovorili na prvo pitanje?

“Da, na  početku ste me pitali idem li po treći mandat, po treću sreću. Gledajte, ja ovako razmišljam: Ukoliko sam kao čelni čovjek mog Posušja zajedno sa svojim suradnicima uspio imalo doprinijeti da našim sugrađanima popravimo uvjete života na bolje kako smo to 2012. godine u predizbornom sloganu i pozivali „Pokrenimo Posušje zajedno“. Dakle, ako smo u tome uspjeli, zahvalan sam Bogu i svim mojim suradnicima koji su sudjelovali u tome kao i mojoj stranci i mojim Posušanima na do sada ukazanom povjerenju, te sam spreman ovako raditi i stojim na raspolaganju i dalje.

Ako je pak palac javnosti i žitelja za moj dosadašnji rad okrenut dolje, onda bi bilo dobro da netko drugi bude načelnik i vodi Posušje u bolje sutra.  Kao što bi moj kolega Ljubo Grizelj, načelnik nama susjedne općine Grude, kazao: „Niti sam se rodio niti ću umrijeti kao načelnik“. Svjestan sam da je biti načelnik velika čast, a još veća obaveza i odgovornost te sam s tom mišlju vršio dužnost cijelo vrijeme. Odgajan sam da se ne namećem, ali i da se olako ne povlačim gdje sam potreban ili mogu biti koristan.

Radili smo na popravljanju imidža Posušja, osmišljavanju boljih uvjeta života za naše žitelje, surađivali sa svima koji su na bilo koji način htjeli doprinijeti općem dobru, a sve pod okolnostima koje nam nisu uvijek išle na ruku. Osluškujući trenutne potrebe i razmišljanje naših sugrađana, te prateći šire trendove u okruženju,  mi imamo jasnu viziju što je Posušju potrebno te kako i kada to ostvariti. Imamo pozitivan žar i dobru ekipu, te ono što je izuzetno bitno – dobru međusobnu koordinaciju svih relevantih čimbenika za te predstojeće procese.

Osobno imam mnogo kontakata u BiH i u RH, pa i zemljama EU za ostvarivanje tih projekata, a kroz dosadašnji rad sam stekao i vještine u načinu i vođenju tih projekata. Željno očekujemo otvaranje jačih financijskih mogućnosti za ostvarivanje planiranih projekata, pogotovo onih koje financira Europska unija.

Dakle da zaključim. Imam dovoljno energije, volje, a smatram i umješnosti za daljnji angažman na lokalnoj razini za naše Posušje te mogu slobodno reći ja sam za treći spreman. Uz mene je već dobro uigran tim ljudi, kako u Općini, tako i u javnim poduzećima i ustanovama koji može stručno i uspješno odgovoriti na sve predstojeće izazove. Bilo bi mi žao se naš veliki trud i angažman na očiglednom pokretanju i razvoju Posušja proteklih godina, ponovno obezvrijedi i prospe u vjetar.

U našoj općini smo u prošlosti imali dosta negativnih iskustava i ne bi bilo dobro da sve to moramo ponovno prolaziti. A to, kako će se politički procesi i kombinacije odvijati do službenog isticanja kandidatura i formiranja lista za lokalne izbore, preostaje nam vidjeti”, zaključuje svoj razgovor za hercegovina.info, Branko Bago.

hercegovina.info