Nizom aktivnih politika Federalni zavod za zapošljavanje želi dati važan doprinos oporavku tržišta rada u BiH, većem zapošljavanju, ali i obuci nezaposlenih osoba za različite nove vještine. Harmoniziran pristup u suradnji sa službama zapošljavanja, ali i u komunikaciji s poslovnom zajednicom put je za uspjeh, a sudeći prema rezultatima iz prošlih godina, i u ovoj, 2023. za očekivati je osposobljavanje i zapošljavanje većeg broja osoba.

Ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar za Večernji list govori o novim mjerama i aktivnim politikama te kaže kako na raspolaganju imaju oko 70 milijuna maraka i unutar toga više programa koji se mogu podijelili na skupine – to su programi sufinanciranja zapošljavanja, programi sufinanciranja samozapošljavanja te programi obuka. Cilj je, ističe, svim tim programima napraviti rezultat koji obuhvaća 13 tisuća osoba.

Federalni zavod za zapošljavanje nedavno je donio programe aktivnih politika. Koji su ključni ciljevi mjera i aktivnosti s kojima se vodite kada je riječ o suočavanju s izazovima na tržištu rada?

– Svake godine Federalni zavod za zapošljavanje donosi programe aktivnih politika koje podrazumijevaju programe zapošljavanja ili stjecanja određenih vještina kako bi osobe bile konkurentnije na tržištu rada. To istodobno znači i podršku poslodavcima, odnosno na neki način i jednima i drugima, u cilju smanjenja broja nezaposlenih, kao i u cilju da poslodavci dođu do radne snage koja im treba.

Iznos sredstava koji se u tu svrhu planira kreira se nakon što se zadovolje prioriteti koji se odnose na materijalno-socijalnu sigurnost nezaposlenih, a to podrazumijeva pravo na novčanu naknadu u slučaju ako ostanu bez posla, zdravstveno osiguranje… Mi nismo izravni isplatitelji tih sredstava, već službe, a kada službe nemaju dovoljno sredstva, onda nedostajuća sredstva osigurava Federalni zavod.

Koliko bi osoba ove godine trebalo biti obuhvaćeno mjerama aktivne politike?

– Ove godine za aktivne politike imamo oko 70 milijuna maraka i unutar toga više programa koji se mogu podijelili na skupine: to su programi sufinanciranja zapošljavanja, programi sufinanciranja samozapošljavanja te programi obuka. Postoje različite varijante kroz određene programe.

Cilj koji smo zadali za ovu godinu odnosi se na to da kroz sve te programe napravimo rezultat obuhvata 13 tisuća osoba. To bi značilo da ih u velikoj mjeri zaposlimo odnosno obučimo.

Možete li nam predstaviti detalje nekih od programa te koliko će isti omogućiti prilagođavanje promjenama na tržištu rada?

– Unutar startupova ili programa samozapošljavanja imamo posebne blagajne za startup mladih do 30 godina, startup za žene, za razvojačene branitelje, startup za sve…. Istodobno, programom zapošljavanja također bismo definirali posebne mjere za zapošljavanje žena, za sezonsko zapošljavanje, za pripravnike, dugoročno nezaposlene, razvojačene branitelje, mlade… Svi programi su dostupni na našem mrežnom portalu i tu su dostupni svi elementi kroz koje je vidljivo kako se provode, odnosno informacije koje su aktivnosti potrebne, od prijava na programe pa do potpisivanja ugovora i realizacije te pravdanja sredstava. Kada je riječ o plaćanjima, uvijek radimo na bazi refundacija. Kada poslodavci opravdaju, mi to vidimo iz evidencija te refundiramo sredstva. Bitno je istaknuti da dio programa, ne svi, ide putem online poziva, a to pripremamo za ožujak. Dio programa ide izravnim prijavljivanjima obrascem, na službu ili izravno na Zavod.

Programi su već dostupni na portalu, s tim da je onaj koji ide izravnim prijavljivanjem na službu omogućio službama da, u skladu sa specifičnostima potreba toga terena, utvrđuju kriterije i dinamiku. Dakle, to je u ingerenciji službi. Pritom svakako treba ukazati na program “Služba u suradnji s poslodavcima”, kao i program “Druga prilika”, koji se također realizira tako da se s našeg portala uzima obrazac, popunjava i nosi u službu.

Uzimajući u obzir činjenicu da je u 2022. godini došlo do iznimno dobrih rezultata i iskustava u realizaciji, kakva su očekivanja kada je riječ o realizaciji programa i mjera za ovu godinu?

– U ovoj godini očekujemo još bolju realizaciju. Naš je cilj 100 posto, ali to se, naravno, ne može nikada ostvariti zato što, i kada ugovorimo, recimo, 95 posto, postoje određeni aneksi koji umanjuju ugovornu vrijednost. No, očekujemo mnogo bržu realizaciju zato što smo imali određenih procesa iz informatičkih i operativno-financijskih područja. Primjerice, išli smo na novog trezorskog poslužitelja… Mislim da ove godine očekujemo još bolje rezultate, a pritom podsjećam kako konstantno dižemo letvicu te radimo sve kako bismo unaprijedili učinkovitost u svim procesima. Pritom smo napravili i model za mnogo učinkovitije praćenje realizacije. Također, novost je što ove godine radimo na novom programu koji se odnosi na obuku za stjecanje vještina, a radi se o prilično zahtjevnom programu u koji moramo uključiti niz institucija. Radimo intenzivno na pripremi ovoga programa.

Upravo se moje iduće pitanje odnosi na obuku, odnosno potrebe za osposobljavanjem radne snage. Naime, poznato je kako smo u deficitu kada je riječ o određenim vještinama. Kako osposobiti ljude kako bi se prilagodili promjenama na tržištu rada?

– Upravo to i jest najveći izazov i mi želimo dati doprinos u njegovu rješavanju. Naravno, mi kao Zavod ne možemo sami riješiti problem u cijelosti jer u tom kontekstu postoje brojne stvari koje bi trebalo unaprijediti u okviru nekih drugih institucija. Mi kao Zavod radimo na kreiranju programa koji za cilj ima obuku za stjecanje vještine, a sve kako bi poslodavac dobio radnu snagu koju treba. Izazov je vidljiv u situaciji u kojoj poslodavac često ne nađe radnu snagu koja mu treba ili kada je nađe, nema vještine. U tom bih kontekstu ukazala na program koji se odnosi na obuku i rad za poznatog poslodavca, a isti omogućuje poslodavcu da unutar tri mjeseca osobu obuči i za to dobiva sredstva, a onda tu osobu zadržava na radnom mjestu u određenom razdoblju. Prije smo imali dvije varijante, ali sada su četiri. Minimalno 60 posto osoba koje su obučene ostaje u radnom odnosu najmanje 6 mjeseci. Program ide izravno preko Federalnog zavoda.

Ohrabruje podatak iz nedavne ankete među poslovnom zajednicom, a koji pokazuje kako većina poslodavaca, unatoč krizi, namjerava zapošljavati u ovoj godini.

– Vidljivo je kako namjeravaju zapošljavati, a što je dobar pokazatelj koji upućuje da gospodarstvo ne pada, već je živo i ima tendenciju rasta. Kada je riječ o tematici uvoza radne snage, ključno je vidjeti je li problem to da domaći poslodavci ne uspijevaju naći domaću radnu snagu koja zna raditi posao ili je problem što nema radne snage koje je motivirana raditi posao u Bosni i Hercegovini. Ono što mi možemo je pokušati stvoriti okolnosti u kojima bi se osoba koja ne zna dovoljno raditi obučila i došla do vještina.