Iako vinari s područja Hercegovine slabo konkuriraju na međunarodnom tržištu, kako zbog slabe zaštite domaćih proizvođača tako i malog, odnosno nikakvog poticaja od države, u toj regiji se proizvode vrhunska i kvalitetna vina koja osvajaju brojne nagrade na međunarodnim sajmovima te stolove svjetskih tržišta.

“Općina Čitluk, Brotnjo je vinogradarska općina i jedina općina u državi BiH u kojoj svaka obitelj ima zasade vinove loze i proizvodi vino. Međutim, zbog slabog ili nikakvog poticaja države, podizanja i opremanja vinograda i podruma te slabog izvoza puno zaostajemo za susjednim vinarskim državama te vinari s područja Hercegovine slabo mogu konkurirati na međunarodnom tržištu. I pored toga, na području općine Čitluk registrirano je 15 do 20 vinara koji proizvode vrhunska vina, a onih što proizvode kvalitetna i stolna vina ima i viša”, kazao je za Fenu predsjednik OO “Dani berbe grožđa” i predsjednik Općinskog vijeća Čitluk Predrag Smoljan.

Odustaju od vinarstva

Po njemu je zabrinjavajuće što je zadnje četiri do pet godina opao interes kućanstava za podizanjem novih zasada vinove loze i što je došlo do stagnacije u proizvodnji vina.

Sama činjenica, kaže Smoljan, da nema zakona o vinima govori o tome da je sama legislativa vezana za proizvodnju grožđa i vina neuređena i da su vinogradari i vinari BiH u dosta nezavidnom položaju.

“Kada, pak, govorimo o zaštiti domaćih proizvođača, toliko smo otvoreno tržište da nam se može uvoziti sve i svašta. Premda imamo s par država dogovor o slobodnom izvozu vina te nam zemlje svako malo postavljaju barijere i na razne načine našim vinarima otežavanju plasman njihovih proizvoda”, navodi Smoljan.

Po njegovim riječima, značajan je iskorak napravljen moderniziranjem vinskih podruma, kušaonica jer moderna proizvodnja vina, odnosno podrumarstvo je nezamislivo bez povezivanja s turizmom i najbolja promocija vina je u vlastitom podrumu, što su, kaže, nažalost uočili tek prije dvadesetak godina.

Kao zoran primjer navodi Istru u Hrvatskoj gdje vinari svoja vina plasiraju upravo u vinskim podrumima.

Godišnja proizvodnja grožđa na području Čitluka prelazi 9.000 tona

Zavidna kvaliteta

Smoljan podsjeća kako godišnja proizvodnja grožđa na području Čitluka prelazi 9.000 tona, a dominantne sorte su Žilavka i Blatna.

“Bilo je pokušaja da se ove sorte prenesu na druga područja, ali ta kvaliteta koju postižu te sorte u Hercegovini ne može se nigdje ni približno postići”, dodao je.

U Čitluku se tradicionalno održava i turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija “Dani berbe grožđa”.

“Iako je vinarstvo u Hercegovini imalo svojih uspona i padova, nikada nije prestalo biti glavna grana poljoprivrede, a može se reći i način života ovdašnjih ljudi. Upravo kako bi očuvali tradiciju i poticali razvijanje turističke ponude i razvoja poljoprivrede, kako ove općine tako i šire, u Čitluku se već 66 godina održava turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija Dani berbe grožđa”, navodi Smoljan.

Kako ističe, manifestacija istodobno ima za cilj zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju, a seže od daleke 1955. godine.

“Brotnjaci nisu slučajno izabrali rujan, odnosno vrijeme trganja grožđa za manifestaciju. Naime, tada vlada posebna atmosfera kada se u podrume unose plodovi dugogodišnjeg rada i s nestrpljenjem očekuju kad će se fermentirati grožđe koje će prerasti u vrhunska vina”, objašnjava Smoljan.

Stoga, kaže, i pored epidemije koronavirusa, i prošle i ove godine, iako u znatno reduciranom izdanju, ipak su obilježili manifestaciju kako sportskim tako kulturnim događajima.

Vrhunska vina

Obiteljski podrum “Vilinka” proizvodi do 40 tisuća litara kvalitetnog i vrhunskog vina

Vinar Velimir Ereš, čija obiteljska Vinarija “Vilinka” na Sretnicama (Čitluk) godišnje proizvede od 30 do 40 tisuća litara godišnje vina, kaže kako su se za plasman vina i tržište izborili uglavnom samopromocijom na međunarodnim sajmovima, natjecanjima i izložbama u Zagrebu, Splitu, te u Mostaru i Sarajevu, ali i na Decanarevom svjetskom ocjenjivanju vina gdje su zadnjih desetak godina prisutni.

“Naša su vina osvojila desetke nagrada na domaćem i regionalnim sajmovima, izložbama i natjecanjima. Zadnje tri godine za Žilavku smo dobili dva srebra i jedno zlato, a inače smo pokupili ukupno 20 medalja u Decanteru i tu smo nabolje ocjenjivani u vinu u BiH”, kaže Ereš.

Dodaje kako izvoze u Ameriku, Njemačku i Hrvatsku.

“Vinograd posađen na brdu Sretnice, na oko 400 metara nadmorske visine je osunčan po cijeli dan, a sve počinje dobrim i kvalitetnim grožđem, što doprinosi kvaliteti vina i dobrim urodom”, kaže Ereš, dodajući kako i ove godine očekuju izuzetnu kvalitetu vina.

Istodobno podsjeća kako je upravo njihovo vino Žilavka X line White Cuvee, papa Ivan Pavao II. pio na službenom ručku u Sarajevu, na što su, kaže, posebno ponosni.

Kad je riječ o budućim planovima, Ereš dodaje kako bi ovaj obiteljski vinograd mogao plasirati i više vina zbog čega razmišlja o proširenju kapaciteta vinarije.