Iako su mnoge hercegovačke kompanije likvidnije od bh. prosjeka, što je pokazalo nedavno istraživanje, poslovno okruženje u ovoj regiji itekako ima mjesta za napredak. Gospodarstvenici su nezadovoljni politikom poticaja, te je nazivaju samo deklarativnom.
Filip Bakula, zajedno s bratom, već neko vrijeme vodi farmu svinja u duvanjskom kraju. Tajna poslovanja kompanije koju su preuzeli od oca, za njega je jednostavna: ”Čist račun, duga ljubav. Ako si dobar s ljudima, onda dobro posluješ”.
A da dobro, odnosno odgovorno i kvalitetno posluje, odnedavno potvrđuje i međunarodno priznat certifikat bonitetne izvrsnosti, piše Federalna.ba. Zasluga je to isključivo njegova, nikako dobre razvojne gospodarske politike. Na nju Filip ima mnogo primjedbi – poticaji, ukoliko ih uopće ima, slabi su, a prilika za rad mnogo.
Mnogo toga se može napraviti i u drugim sektorima, kažu gospodarstvenici Hercegovine. I oni u turizmu se već dugo žale na nepoticajno poslovno okruženje.
”Od javnog sektora tražimo da nam kanalizira neke aktivnosti, da nam omogući smanjenje birokratskih procedura i lakši dolazak do potrebnih sredstava za rad, za obrt. I na kraju, za ono što nas sve zanima – zapošljavanje novih ljudi”, kaže Stjepan Primorac, predsjednik turističkog klastera Hercegovina.
Uporište u zahtjevima hercegovački gospodarstvenici imaju u financijskim podacima o poslovanju, piše Federalna.ba. U protekle tri godine, pokazala je analiza, rastao im je kapital, imovina i ukupni prihodi.
”Te firme su dobro likvidne. I bolja je situacija nego prosječno u Bosni i Hercegovini. Ima nekoliko dobrih kompanija, radi se o bonitetno izvrsnim kompanijama”, navela je Špela Redjko, direktorica Bisnode BH.
Tu bonitetnu izvrsnost poduzeća priznaje 18 europskih zemalja. Otvara se, dakle, tako prostor za izvoz roba. Valjda će taj potencijal jednom prepoznati i državna politika.
2 komentara
Koliko ovi gospodarstvenici iz Roška polja imaju zaposleni prezentirate ih kao veliku kompaniju
Nije vazno koliko ima uposleni ako posluje dobro