Knjiga dr. Marije Naletilić otkriva kako je Monopolska uprava između ratova obezvrijedila trud hercegovačkih uzgajivača duhana.

U dvorani Glazbene škole u Širokom Brijegu predstavljena je znanstvena monografija autorice dr. Marije Naletilić “Povijesna zbilja hercegovačkoga puka 1918. – 1941.”.

Knjiga predstavlja proširenu doktorsku disertaciju koja istražuje utjecaj jugoslavenske Monopolske uprave na uzgoj i preradu duhana u Hercegovini između dvaju svjetskih ratova, piše Večernji list BiH.

Autorica analizira važnost uzgoja, prerade i prodaje duhana – poljoprivredne kulture koja je snažno oblikovala društvene, gospodarske i političke odnose toga vremena u Hercegovini i staroj Jugoslaviji.

Uvođenjem Monopolske uprave na duhan još u Austro-Ugarskoj, a koju je naslijedila Monopolska uprava u Beogradu, raznim pritiscima i manipulacijama obezvrjeđivao se trud i rad ondašnjih ljudi kroz neprimjerenu cijenu duhana.

Premda je hercegovački duhan, zahvaljujući iznimnoj mediteranskoj klimi, bio vrhunske kvalitete, njegova je cijena bila znatno niža od stvarne vrijednosti.

Otpor i borba za pravedniju cijenu

Sve to natjeralo je tadašnje ljude da se na razne načine snalaze kako bi za svoj rad bili bolje plaćeni i prehranili svoje obitelji.

Predstavljači knjige — prof. dr. Marko Ivanković (ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar), prof. dr. Tihomir Zovko (Sveučilište u Mostaru) i autorica dr. Marija Naletilić — istaknuli su kako su kroz ekonomske i političke odnose na hercegovačkog čovjeka vršeni stalni pritisci s ciljem da se njegov rad obezvrijedi, dok se državna blagajna punila.

Za poboljšanje položaja saditelja duhana posebno se zalagao fra Dominik Mandić, koji je kroz Udrugu saditelja duhana nastojao poboljšati socioekonomski položaj hercegovačkog seljaka.

Premda je bio iznimne kvalitete, hercegovački duhan nije imao cijenu u skladu sa svojom vrijednošću.

Krijumčarenje kao način preživljavanja

Zbog nepravednih otkupnih cijena, mnogi su uzgajivači bili prisiljeni baviti se krijumčarenjem, ili kako se tada govorilo – švercom.

No, kako su istaknuli predstavljači i autorica, ni danas, nakon gotovo stoljeća, status te važne poljoprivredne djelatnosti nije u potpunosti definiran.

Visoke rente i neizvjesna budućnost

Država i dalje ubire visoke rente na duhan i duhanske proizvode, dok proizvođači ne mogu saditi i prodavati duhan na primjeren način kroz otkupne stanice i pravednu cijenu, što i dalje potiče ilegalnu trgovinu.