Jedan od najvećih vjetroparkova u Europi snage 142 megavata, koji se upravo gradi u općini Ervenik kod Knina, druga je najveća investicija u Hrvatskoj nakon Pelješkog mosta, vrijedna 1,8 milijardi kuna.

Vjetropark službenog naziva Krš-Pađene jedan je od nekoliko velikih projekata u regiji grupacije Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića koji je, iako široj javnosti nije osobito poznat, jedan od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj Bosni i Hercegovini. U vjetropark Krš-Pađene Bašićeva je grupacija Lager uložila oko 900 milijuna kuna vlastitih sredstava, bez ijednog bankarskog kredita, prenosi Jutarnji.hr.

Prema računici Milenka Bašića, cijela investicija od 1,8 milijardi kuna trebala bi se vratiti u roku od devet do deset godina, a od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) sada očekuje odobrenje kredita od preostalih oko 870 milijuna kuna za završetak projekta, što je, navodno, gotova stvar.

Tko je čovjek kojemu projekt u koji je uložio svojih 900 milijuna kuna nije posao života, nego tek jedna od velikih investicija? Svi s kojima smo razgovarali, kažu kako Milenko Bašić nije neki sumnjivi lik iz Hercegovine, nego ozbiljan poduzetnik i radoholičar koji živi miran obiteljski život i od 1987. godine polako gradi svoje danas golemo poslovno carstvo. Njegov medijski savjetnik Ivica Mamić rekao nam je da Milenko Bašić uglavnom izbjegava medije jer je koncentriran na posao, ali su nam dostupne sve informacije vezane uz njegove projekte.

Bašićeva grupacija Lager iz Posušja niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih strojeva i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva kao što su Caterpillar, Hyundai, Terex i Tesab. S više od 300 zaposlenih, osim u zemljama bivše Jugoslavije – prodajno-servisnu mrežu imaju u Zagrebu, Posušju u BiH, Malom Požarevcu u Srbiji, Podgorici u Crnoj Gori, Skoplju u Makedoniji i Prištini na Kosovu – Bašićeva kompanija posluje i u Albaniji i Švicarskoj, a godišnji prihodi kreću se oko 500 milijuna kuna.

Jedan hercegovački portal je 2010. godine pozicionirao Milenka Bašića tek na deveto mjesto najbogatijih Hrvata u BiH, iza Pere Gudelja iz Viteza, Mirka Grbešićaiz Širokog Brijega, Dubravka Grgića iz Ljubuškog-Zagreba, Ivice Zovka iz Žepča, Petra Ćorluke iz Gruda, Tomislava Antunovića iz Brčkog-Orašja, Svjetlana Stanića iz Kreševa i Marijana Primorca iz Širokog Brijega-Zagreba, a ispred Joze Bogdana iz Širokog Brijega na desetom mjestu.

Redoslijed na top-listi najbogatijih Hrvata u Bosni i Hercegovini u devet godina se zasigurno promijenio i zbog poslovnog uzleta Milenka Bašića koji je posljednjih godina snažno ulagao u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije. Agencija za izbor najmenadžera BiH, Jugoistočne i Srednje Europe u studenome 2015. godine proglasila ga je najmenadžerom BiH, a Lager najkompanijom u branši.

Mi smo ga angažirali tijekom i nakon rata. Za njega se 90-ih zauzimao Šuškov pomoćnik ministra obrane Ljubo Ćesić Rojs, ali to nije bilo ništa značajno ni presudno za njegov kasniji veliki poslovni uspjeh, kaže nekoć visoki dužnosnik Herceg Bosne.

Osim razvijene regionalne prodajno-servisne mreže građevinskih strojeva i rudarske opreme sa sjedištem u Posušju, grupacija Lager u BiH posluje na još dvije lokacije: u Ljubuškom je vlasnik tvornice za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta, a u rudniku Kamengrad kod Sanskog Mosta ima koncesiju za vađenje mrkog ugljena.

Krajem 2015. godine Bašićev Lager završio je stečaj rudnika Kamengrad, znajući kako podzemne zalihe mrkog ugljena na području kamengradskog bazena iznose više od 300 milijuna tona, objašnjava rudarski ekspert vezan uz rudnik Kamengrad.

Miljenko Bašić je u listopadu 2015. godine u Sanskom Mostu rekao da su u postojećim kapacitetima rudnika Kamengrad vidjeli šansu za pokretanje proizvodnje i proširenje svog biznisa te je najavio i gradnju termoelektrane u blizini.

Koncesiju za iskorištavanje mrkog ugljena Bašićeva je kompanija dobila u prvoj polovici 2016. godine, a u lipnju 2017. na površinskom kopu Zlauša s 50-ak zaposlenika počela je eksploataciju. Krajem 2017. godine Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane, vrijedan više od 500 milijuna eura.

Milenko Bašić poslovno je prisutan u Hrvatskoj od 2002. godine kada je njegova hrvatska tvrtka Lager Bašić od Grada Zagreba kao vlasnika Robnih terminala kupila 165 tisuća četvornih metara skladišno-manipulativnog prostora u Karlovcu, u sklopu kojega se nalazila i Ispostava Carinarnice Zagreb.

Na početku se govorilo da je Bašiću pomogla hercegovačka veza Bandić-Kikaš, a poslije je sve išlo tako dobro da smo svi na to zaboravili. Preuzeli su i 14 zaposlenika, a širenjem poslova već 2006. godine Lager Bašić zapošljavao je oko 50 ljudi raznih struka, na čelu s direktorom Željkom Vranjkovićem, vlasnikovim rođakom, priča bivši Bašićev zaposlenik iz Karlovca.

Kompanija Lager, osim u Karlovcu, u Hrvatskoj poslovne prostore ima u Donjem Stupniku.

Vjetroelektrane su u EU postale velik i unosan biznis kada je postavljen cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine. Trećina novih elektrana u Europi su vjetroelektrane, koje su pretekle hidroelektrane i tako postale treći najveći izvor električne energije u EU. U vjetroelektrane u EU samo u 2015. godini investirano je 26,4 milijarde eura privatnog kapitala.

Tvrtka Lager Bašić u posao s najvećim vjetroparkom u Europi ušla je u veljači 2012. godine kada je od austrijskih tvrtki Bewag i Verbunt kupila energetsku tvrtku CEMP koju je 2003. utemeljila Austrija s namjerom da se upusti u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području Mediterana i Panonije.

Preuzimanjem tvrtke CEMP Lager Bašić preuzeo je četiri velika razvojna projekta obnovljivih izvora energije u Dalmaciji. Osim vjetroparka Krš-Pađene, riječ je bila o projektima vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče i Ravno na Dinari, čija je ukupna vrijednost bila veća od 4,5 milijardi kuna ili 600 milijuna eura, otkriva poznavatelj biznisa s obnovljivim izvorima energije.

Objašnjava kako je Milenko Bašić svoju poslovnu računicu temeljio na Nacionalnoj energetskoj strategiji kojom je do 2020. godine Hrvatska trebala osigurati najmanje 20 posto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora, a HEP je imao obvezu prihvatiti u elektroenergetski sustav 1200 megavata iz tih izvora. No, Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije do 2020. tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, Vlada Zorana Milanovića u listopadu 2013. godine kvote je smanjila sa 1200 na 400 megavata, pozivajući se da je to ograničenje propisala studija Energetskog instituta “Hrvoje Požar” iz 2007. godine. Vrdoljakov akcijski plan, koji je usvojila Milanovićeva Vlada, znatno je naštetio poslovnim planovima Bašićeve grupacije.

Ušli smo u velike projekte i sada ne znamo kakva im je perspektiva. Lager Bašić je tvrtku CEMP kupio od Austrijanaca s namjerom da najdalje do 2016. godine na četiri lokacije u Dalmaciji u vjetroparkove, čija bi snaga bila 360 megavata, investira 600 milijuna eura. Vjerovali smo da ćemo se naći u tih 1200 megavata koliko je naznačeno da će HEP prihvatiti iz obnovljivih izvora energije. Vlada je očito bila prisiljena donijeti takvu odluku jer HEP u međuvremenu nije ništa učinio da bi tehnički bio spreman toliko energije iz ovih izvora prihvatiti u svoj sustav, govorio je u prosincu 2013. godine Ivan Šimić, direktor zagrebačkog CEMP-a.

Već tada je tvrdio kako su na lokaciji Krš-Pađene pred početkom gradnje prve faze jednog od najvećih vjetroparkova u Europi za koji su imali lokacijsku i građevinsku dozvolu, sve potrebne dozvole od HEP-a te energetsku suglasnost.

Radimir Čačić, bivši potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića, za Jutarnji je list u listopadu 2016. iznio teške optužbe kako je Milanovićeva Vlada, nakon što je otišao u zatvor zbog prometne nesreće i zamijenio ga je Vrdoljak, u poslovima s vjetroelektranama oštetila državu za 910 milijuna kuna. Čačić je otkrio kako je ugovor s tvrtkom CEMP potpisan krajem prosinca 2013. godine, 24 sata prije nego što će početi vrijediti nova tarifa od 53 umjesto dotadašnje 71 kune po kilovatsatu. To je tvrtki CEMP osiguralo 65 milijuna kuna više svake od sljedećih 14 godina na koliko je ugovor potpisan. Čačić je otkrio i da se otkup vjetroenergije od planiranih 400 megavata time povećao na, prema njegovu mišljenju neodrživih, 744 megavata.

Zatim se na posljednjoj saborskoj sjednici u mandatu Milanovićeve Vlade 17. rujna 2015. po hitnom postupku u proceduri našao prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, kojim je kvota za prihvat vjetroelektrana u elektroenergetski sustav znatno povećana.

Ovih su se dana u javnosti pojavile informacije da ovim prijedlogom zakona Vlada pogoduje određenim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade. U tom se kontekstu posebice spominje tvrtka CEMP, izjavila je tadašnja zastupnica ORaH-a Mirela Holy.

U kakvoj su vezi bili Milenko Bašić i vrh Milanovićeve Vlade, na što je u saborskoj raspravi upozorila Mirela Holy, Jutarnji list otkrio je početkom 2016. godine.

Milenko Bašić je stariji brat Ivana Inje Bašića koji je 2009. godine postao blizak prijatelj i poslovni partner Kreše Milanovića, brata tadašnjeg predsjednika SDP-a i budućeg premijera Zorana Milanovića. Inja Bašić je životnim stilom bio blizak Kreši Milanoviću jer su obojica voljeli društvo i noćne izlaske. Što se posla tiče, tvrtka Modestus Kreše Milanovića i njegova partnera u Dubrovniku je kupila zemljište te za gradnju stambeno-poslovnog kompleksa 2007. godine u švicarskoj banci LHB Internationale Handelsbank AG dobila kredit od 32,7 milijuna kuna za koji je mlađi brat Milanović pod hipoteku stavio roditeljski stan u Zagrebu.

Nakon početka krize 2008. građevinski biznis je stao, tvrtka Modestus našla se u velikim financijskim problemima, a udjele je od Milanovića i njegova partnera preuzeo Ivan Inja Bašić sa 1,6 milijuna kuna i 4,6 milijuna kuna na ime M. Đ. iz Posušja, “čovjeka od njegova povjerenja”. Tada je skinuta hipoteka sa stana roditelja braće Milanović, Stipe i Đurđice. Posao je, ispričao je Inja Bašić 2016. godine za Jutarnji, poslije propao i on nije uspio vratiti uloženi novac.

Na stranicama crne kronike Inja Bašić bio je nekoliko puta: krajem 90-ih godina kad mu se sudilo za krijumčarenje automobila zajedno sa skupinom umirovljenog pukovnika i ratnog zapovjednika 73. bojne Vojne policije Željka Maglova, 2005. kad je na autocesti slupao Ferrari 360 Spider registriran u državici Vanuatu, poreznom raju za registraciju automobila, te 2012. kad mu je bačena bomba u dvorište kuće na Knežiji u Zagrebu.

Inja Bašić službeno se bavi nabavom luksuznih automobila u Hrvatskoj i inozemstvu, a u urbanu legendu ušlo je kako je prije 15-ak godina u jednoj pošiljci za Kuvajt isporučio čak tri tisuće automobila sumnjiva porijekla te da je crnogorska policija godinama vozila “njegove” automobile.

DORH je 2016. godine oduzeo sve ugovore Ministarstva gospodarstva kojima su dodijeljena sredstva investitorima u vjetroelektrane, a tadašnji Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić prozivao je svojeg prethodnika Ivana Vrdoljaka zbog pogodovanja te je poseban akcent stavljen na ugovor za najveću vjetroelektranu Krš-Pađene.

Ministarstvo zaštite okoliša, kojemu je na čelu bio Mostov Slaven Dobrović, u ožujku 2016. godine izdalo je naredbu da tvrtka CEMP mora napraviti studiju utjecaja na okoliš, za što je bilo potrebno oko godinu dana. No, krajem srpnja 2016. godine isto je Ministarstvo, na čije je čelo tada došao HDZ-ov Tomislav Ćorić, poništilo svoje rješenje, a tvrtka CEMP je oslobođena obveze izrade studije. Zato su u to vrijeme iz Mosta govorili o HDZ-ovu pogodovanju hercegovačkom poduzetniku na uštrb građana.

Novim rješenjem ide se na ruku investitoru u vjetroelektrane Krš-Pađene koji će od hrvatskih građana dobiti više od 4,5 milijardi kuna poticaja, pisali su mostovci u svojim priopćenjima.

Plenkovićeva je Vlada u rujnu 2017. godine donijela odluku o poskupljenju električne energije svim građanima zbog povećanja nameta za obnovljive izvore energije, a najveći dio povećane naknade, oko 300 milijuna kuna više, pripao je investitorima u vjetroelektrane. Iz Mosta su ponovno konstatirali kako će se dizanjem naknade za obnovljive izvore energije od građana godišnje prikupiti ukupno milijardu kuna, od kojih će najveći dio otići upravo za projekt vjetroelektrana Krš-Pađene.

S druge strane, iz Bašićeve kompanije Lager ističu kako će proizvodnja električne energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene biti poticana sa 71 lipom po kilovatu, što je najniža cijena od gotovo dvije tisuće dosad sklopljenih ugovora s Hrvatskim operatorom tržišne energije (HROTE).

Na priče o pogodovanju i HDZ-ove Plenkovićeve i SDP-ove Milanovićeve vlade projektu Krš-Pađene i njegovu vlasniku Milenku Bašiću iz Lagera poručuju: Sve su to izmišljotine!

Ako se nešto razvija 16 godina, a od toga guramo projekt punih šest godina, kako netko može reći da nam se išlo u korist? Ako je to pomaganje, onda bolje da nam nisu pomagali, komentiraju u Lageru.

Iskusni posuški biznismen je, unatoč sporoj hrvatskoj birokraciji, svoj projekt kod Knina uspješno razvijao i lobirao posljednjih šest godina tijekom kojih su se izmijenile tri vlade, a u tom vremenu očito je bio primoran odustati od tri ostala projekta u Dalmaciji koja je kupio s tvrtkom CERP: vjetroelektrana Žujino polje, Vučje polje i Ravno, ukupno vrijednih oko 370 milijuna eura. Ni on, ni njegovi ljudi o tome nikad nisu govorili u javnosti pa se može steći dojam kako je Milenko Bašić bio primoran žrtvovati ta tri projekta da bi ostvario projekt Krš-Pađene, komentira poznavatelj biznisa s obnovljivim izvorima energije.

Bez obzira na sve političke i lobističke igre oko vjetroparka Krš-Pađene, na kamenitoj visoravni površine 21 kvadratni kilometar prva lopata zabijena je krajem ljeta 2018. godine. Probili su oko 42 kilometra pristupnih putova i postavili toliko srednjonaponskih kabela, a krajem siječnja ove godine oko 200 zaposlenika počelo je s postavljanjem 48 vjetroturbina na stupovima visokim 134 metra. U temelj svake vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika. Vrh elipse na 200 je metara visine pa su to najveće vjetroturbine u Hrvatskoj.

Vjetroturbine postavlja golema žuta dizalica od oko 1150 tona, najmoderniji stroj takve vrste čija je cijena oko 50 milijuna kuna. Skupocjeni radni strojevi, veliki poput obiteljske kuće, Bašićeva su najveća prednost u ovom poslu jer ih njegov Lager godinama prodaje i servisira u cijeloj regiji.

Do sredine ožujka postavili su sedam vjetroturbina snage 20 megavata, a plan je da do početka jeseni proradi svih 48 vjetroturbina kako bi nakon probnog rada vjetropark počeo raditi do kraja godine.

Stupove i ostalu opremu za vjetroelektrane uvoze iz Njemačke preko luka Zadar i Ploče jer Milenko Bašić nije uspio u Kistanju pokrenuti proizvodnju stupova za vjetroelektrane i zaposliti 250 ljudi, iako je u tu svrhu preko tvrtke CEMP 2014. godine od zagrebačkog poduzetnika Petra Pripuza kupio nekadašnje postrojenje TVIK u Kistanju. Iz Lagera komentiraju da do toga nije došlo zbog sporosti hrvatske administracije i stečaja Viadukta koji im je trebao biti partner u tom poslu.

Istodobno uz gradnju vjetroparka Krš-Pađene grupacija Lager priprema gradnju vjetroelektrane Gradina pokraj Tomislavgrada u BiH, snage 42 megavata. Milenku Bašiću, doznajemo, sada je cilj da njegova kompanija postane regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i u logistici, montaži i transportu opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zato je nedavno za 13 milijuna eura kupio najmoderniju opremu za transport i podizanje.