Broj nepismenog stanovništva u BiH prema zadnjem popisu je 89.794 ili 2,82 posto od ukupnog broja ljudi u BiH. Ova brojka za vlast je, kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić zabrinjavajuća.

Od toga broja 52.227 stanovnika koji su nepismeni živi u Federaciji, 35.442 u RS-u i 2.125 u Distriktu Brčko. Od ukupnog broja onih koji su se izjasnili kako su nepismeni 77.557 su žene.

Kada se pogleda po općinama može se uočiti kako je najveći broj nepismenih osoba, što je i očekivano, u manjim mjestima i selima. Zanimljiv podatak jeste i da je Hercegovina daleko bolje pozicionirana od Bosne u ovim statistikama, odnosno u Hercegovini postotak nepismenih osoba u skoro svim općinama ne prelazi preko 1,5 do 2 posto, dok bosanske općine, osim Sarajeva koje je oko 1,5 posto ako se zbroje podaci iz svih općina, uglavnom imaju preko 3,5 ili 4,5 posto nepismenog stanovništva.

Velika nepismenost

Veliki broj općina u Bosni ima oko 5 posto nepismenog stanovništva, a u pojedinim općinama postotak nepismenog stanovništva prelazi 10 posto.

Naviše nepismenih ima Kupres u RS-u gdje je čak 28,32 posto stanovništva nepismeno i Kneževo sa 10,92 posto nepismenog stanovništva.

Općine u kojima je postotak nepismenih osoba zabrinjavajući su i općini Bratunac i to 4,87 posto, zatim 5,51 posto u općini Doboj –Istok, 8,35 posto u općini Dobretići, 5,12 u Foči, 4,04 posto Ilijaš, 5,96 Kotor Varoš, 9,79 Krupa na Uni, 4,84 Lopare, 5,53 Mrkonjić grad, 7,70 Oštra Luka, 7,50 Pale dio u FBiH, 8,26 Ribnik, 5,67 Sapna, 5,32 Srebrenica, 7,00 Šekovići, 5,75 Teslić, 10,34 Trnovo u FBiH itd.

S druge strane u hercegovačkim općinama ovi postotci su daleko manji. Grad u BiH s najmanje nepismenih je Trebinje u kome je prema popisu stanovništva 0,91 posto nepismenih. Slijedi Čitluk sa 1,16 posto i Mostar sa 1,20 posto nepismenog stanovništva.

I ostale hercegovačke općine su daleko bolje od prosjeka u Bosni. Tako je nepismenost u Ljubuškom 1,43 posto, Ljubinju 1,55 posto, Bileći 1,46 posto, Čapljini 1,44 posto, Gacku 1,39 posto, Grudama 1,68 posto, Ravnom 1,28 posto, Širokom Brijegu 1,71 posto itd. Prosjek kvare Konjic, Jablanica, Nevesinje, Neum i Stolac koji prelaze 2 posto.

Hercegovci prednjače

Ono što više treba zabrinjavati jesu podaci koji kažu kako 146.078 ljudi preko 15 godina u BiH nema nikakvo obrazovanje, a čak 122.057 su žene. Od ukupno neobrazovanih ljudi u FBiH živi 82.724, u RS-u 59.838, a u Distriktu Brčko 3.516. Zabrinjavajući podatak je i da u BiH 274.036 osoba ima nepotpuno osnovno obrazovanje, što znači nekoliko razreda osnovne škole. Samo osnovno obrazovanje u BiH ima 640.726 osoba, a srednje 1.525.161. Specijalizaciju poslije srednje škole ima 21.613 osoba, višu školu i prvi stupanj fakulteta ima 94.204 osoba, a visoku stručnu spremu 285.622 osoba u BiH. Zanimljiv podatak je i taj da u BiH ima oko 10.000 više visokoobrazovanih žena nego muškaraca.

Kada je u pitanju obrazovanje, statistike o popisu koje se tiču obrazovanja, sigurno će svim Hercegovcima nabaciti osmjeh na lice jer je ispitivanje o obrazovanju i stručnoj spremi stanovništva pokazalo kako u Hercegovini ima najviše visoko obrazovanih ljudi.

Prema podacima popisa u Mostaru kao središtu Hercegovine preko 20 posto osoba ima višu ili visoku stručnu spremu.

Trebinje, Ravno, Neum, Gacko, Čitluk, Široki Brijeg, Ljubuški, Grude, Široki Brijeg, Posušje također imaju preko 15 posto visokoobrazovanog stanovništva. Preko 20 posto visokoobrazovanog stanovništva, poput Mostara imaju i neke sarajevske općine, ali i Banja Luka koja ima najviše visokoobrazovanih ljudi oko22 posto.

Od općina u Bosni samo Tuzla, Bihać, Sokolac, Brčko, Bijeljina, Prijedor i Pale imaju preko 15 posto visokoobrazovanog stanovništva. Većina općina u Bosni ima oko 5 ili ispod 5 posto visokoobrazovanog stanovništva.

DL