Stavovi stanovnika Gabele i Gabela Polja su podijeljeni o tome treba li vršiti istraživanja nafte u njihovim naseljima za koja postoje procjene da leže na potencijalnim nalazištima “crnog zlata”. Pojava bitumena kod Gabele otkrivena je 1970. godine kada je izvedena bušotina dubine 70 metara. Bušotinom su presječeni kredni i paleogeni krečnjaci koji su u različitim intervalima natopljeni bitumenom. Ekipa Anadolije pronašla je bušotinu na kojoj su vršena naftna istraživanja u Gabeli.

Bušotina se nalazi u dvorištu kuće Ilije Primorca. Domaćin je pokazao ostatke bušotina koje se i sada nalaze oko kuće.

“Ta bušotina, koliko je meni poznato od moga pokojnog oca, je nastala kada se radio iskop usjeka pruge Sarajevo – Ploče, koju su radili iz firme Mavrovo iz Skoplja. Tada su se na usjeku ukazale bitumenske naslage i oni su vršili dalje istraživanja i radili su u našem sadašnjem dvorištu. Bušili su, mislim, na 36 metara dubine: do pola je promjera fi 110 mm, a ispod toga je fi 80 mm. Imaju tu uzorci bušotina. Voda se popela negdje na 25 metara što je vidljivo, jer kada mi u podnožju bušimo vodu na šest – sedam metara u zemlju stavimo cijev i imamo vodu. Tu je to stalo. Bušotina je tu. Možemo je vidjeti”, navodi Primorac.
Ispod kuće Primorca, s desne strane, prolazi elektrificirana pruga Sarajevo – Ploče.

Svi žele naftu

On naglašava kako ne bi zabranio da se na njegovom imanju vrše dodatna istraživanja.

“Ništa ne bi bilo sporno da se to tu radi ili bilo gdje. Mislim da nitko ne bi imao ništa protiv. S tim da sve ide naprijed”, ističe Primorac.

Ne zna, veli, što o svemu kažu ekolozi. No zna jedno vezano za naftu: “Svi je tražimo, radovali bi se da je nađemo”.

“A, sada područje ekološki kako stoji, ja se u to ne razumijem. Ali svi bi je voljeli naći”, zaključuje Primorac.

Grgo Soldo, stanovnik Gabela Polja svjedok je naftnih istraživanja na području Gabele rađenih 1970-ih godina.

“Sjećam se kao da je bilo jučer. Sedamdesetih godina je došla ekipa, mislim iz Zagreba. Počeli su bušiti. Gledao sam slojeve kamena – bitumena. Mislim da su išli negdje preko 100 metara. I na tu bušotinu kasnije je vlasnik postavio pumpu za vodu koja i danas postoji”, istaknuo je Soldo.

Ovaj mještanin Gabela Polja kaže da u njegovom susjedstvu stanovnici uglavnom žive od poljoprivrede.

“Pronalaskom nafte to bi se upropastilo. Tako da bi to bila mala korist za seljake”, upozorava Soldo, koji smatra da stanovnici ne bi voljeli da se bilo što mijenja, odnosno da plodne oranice mijenjaju za naftna polja.

Kao perspektivna lokacija potencijalnog nalazišta nafte je označeno i Dračevo smješteno s druge, lijeve strane Neretve naspram Gabele.

Istaknuto je kako se pojave bitumena kod Dračeva nalaze na dva lokaliteta: Čučkovom brijegu i mjestu zvanom Njive. Bitumen se nalazi u eocenskim krečnjacima i pripada sekundarnim pojavama bitumena. Površine su manje, a sadržaj bitumena je 8,4 posto.

“U Dračevu je čak počet rudnik. I sada imaju ostaci tog rudnika. To je između Dračeva i Doljana. Tamo su tražili bitumen. Brzo su odustali jer su bile male količine, odnosno brzo su se povukli”, prisjeća se Soldo.

Kako narod kaže

Ekipa Anadolije pronašla je i lokaciju bivšeg rudnika. Iako se nalazi u stijenama uz samu cestu M17 na dijelu magistralnog puta od Čapljine do Metkovića, odnosno između Dračeva i Doljana, svega nekoliko kilometara od granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske teško je vidljiv jer je već odavno zarastao u šiblje i šikaru i poprilično je neuredan.

Mile Krvavac, stanovnik iz sela Dračevo, navodi za AA kako je ranije ulazio u rudnik u dubinu nekih 50 do 70 metara. Rudnik se posljednji put koristio u ratu 1992. – 1995. kada je služio kao bunker.

Još uvijek su na ulazu vidljive vreće pijeska koje i dalje sjećaju na ratna vremena, patnje i stradanja.

“Koliko bi značilo da se nađe nafta: dobro bi bilo sa narodom popričati. Je li narod za to ili nije. O tome se nikada nije razgovaralo, pa onda ne bih znao. Sve što je u interesu sela i naroda bih podržao. Ali, ako bi bilo nekih onečišćenja naravno da ne bih. Ako bi to bilo uredno i čisto vjerujem da bi dosta naroda pristalo. Ali, ako bi bilo onečišćenja sigurno ne bi”, ocijenio je Krvavac.

Bi li nešto bilo sporno između BiH i Hrvatske s obzirom da se Dračevo nalazi na rubnom međugraničnom pojasu je problem “na višem nivou”.

“Mi o tome ne možemo odlučivati”, zaključio je Krvavac.
U dokumentu koji se odnosi na istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH Federalnog zavoda za geologiju navedeno je da je izvršena preliminarna analiza matičnih stijena, urađeni primjeri strukovnih stilova te data strukturna interpretacija Dinarida.

Po dobivenim rezultatima, navedeno je u dokumentu, sa naftno-geološkog aspekta najperspektivnije strukture područja Federacije BiH nalaze se na prostoru Stoca, Mostara, Drežanke (Drežnice), Tomislav-grada, Livna i Glamoča.

Nafta će proći, poljoprivreda ostaje

Pero Jurković, stanovnik Gabele ne bi bio nimalo sretan da “crno zlato” bude sastavni dio njihovih života. Jurković je imao 18 godina kada je sedamdesetih rađeno istraživanje.

“Mislim da su ljudi dolazili, da su rekli da bi ispitivali na području Gabele, da postoji mogućnost da bi mogla biti nafta na tom području. Ne mogu garantirati ništa 100 posto, ima li bušotina ili ne to nisam siguran. Ali, su nam ljudi dolazili”, navodi Jurković.

On je poručio da se mještani više ne sele, jer su svi svoji na svome, a poljoprivreda je prioritet.

“Ta nafta neka se malo tamo istražuje. Nemojte dirati ovu našu zelen. Ovo je hrana. Radije bih se bavio poljoprivredom. Ima izvora nafte na drugim poljima, Ovdje je izvor poljoprivreda: zelen, voće i povrće. Mislim da je ovo zdravije nego nafta. I da je čišće. A, nafta će proći. Doći će struja pa ćemo se na struju voziti. Nije sve u nafti”, smatra Jurković koji u Gabeli ima plastenik.

Načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić, sjeća se, da su nekih sedamdesetih godina, dosta davno, bila istraživanja na području općine.

“Tada su nađeni određeni znaci za postojanje podzemnog naftnog polja na lokalitetu Gabele i Dračeva. Naravno, svako malo u medijima se pojave tako neke priče o nalazištima nafte u Bosni i Hercegovini. Sada se ta priča ponovno aktualizirala. Vidjet ćemo što će od toga biti”, ističe Vidić.

Ekologija prioritet

Napominje da se prije svega mora razmišljati na način ako bi se pokazalo da postoje veće količine, odnosno nalazišta na području općine Čapljina što bi to za njih značilo, odnosno što bi značilo za prirodu.

“Ne smije se zaboraviti da imamo četiri rijeke, veliko jezero još uvijek dosta čist zrak, da se ljudi bave poljoprivredom: što bi se desilo sa svim ovim o čemu govorimo kada bi se krenulo sa eksploatacijom nafte”, smatra Vidić.

Treba prije svega, veli, treba napraviti kvalitetnu i široku studiju utjecaja na okoliš, pa na temelju toga vidjeti što bismo mi dobili, a što bi izgubili ako bi se eventualno nešto u tom smislu radilo.

“Nama ne pada napamet da ovdje dozvolimo da se eksploatira nafta, da se zarađuju novci, a da lokalno stanovništvo, neću reći da nema koristi od toga, naravno da bi svi u tom novčanom smislu imali koristi, ošteti. Mi nećemo dozvoliti da šteta bude takva da više ne budemo mogli živjeti na ovaj način kako to sada radimo, da ne možemo razvijati turizam, da se ne možemo baviti poljoprivredom, da uništimo naše još uvijek dobro očuvane bistre rijeke”, cijeni Vidić.

Načelnik Općine Čapljina navodi da je odgovor na pitanje koliko bi i što značio eventualni pronalazak nafte – težak.

“Pitanje treba postaviti, a za odgovor treba sačekati kada se završi, odnosno kada dobijemo rezultate studije utjecaja na okoliš i ne samo te studije nego i mnogih drugih studija. Tek tada bi se moglo malo jače odgovoriti na ovo pitanje. Opet ponavljam da treba sačekati što će ta istraživanja pokazati, a onda vidjeti što sve donosi eksploatacija nafte za nas koji ovdje živimo, koji su to benefiti, a što gubimo”, zaključuje Vidić.

Što se tiče infrastrukture, za eksploataciju i prijevoz Čapljina je, ističe načelnik, idealna.

“Nalazimo se u neposrednoj blizini Luke Ploče, imamo željezničku prugu, koja igrom slučaja prolazi točno kroz Gabelu. Na području općine Čapljina nalaze se i velika stovarišta JNA za naftu. Tako da je u tom pogledu Čapljina idealna”, stava je Vidić.

Do kraja 2015. godine trebao bi biti potpisan ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a početkom 2016. uslijedit će i prva istraživanja na terenu.

(Anadolija)