U Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Županiji Zapadnohercegovačkoj u prošloj godini ubrano je ukupno 227 tona duhana, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
U Županiji Zapadnohercegovačkoj zasađen je ukupno 131 hektar, dok je u HNŽ-u duhan zasađen samo na 36 hektara.
Ukupan prinos duhana u ŽZH-u iznosio je ukupno 125 tona, te je prosječno ubrana tona duhana po zasađenom hektaru. U HNŽ-u je pak ukupan prinos bio 102 tone, a prosječno je po jednom hektaru prinos duhana bio 2,8 tona.
Brojke o proizvodnji duhana doslovno se svake godine smanjuju. U 2019. godini u Federaciji BiH zasađena su samo 383 hektara duhana.
Duhan -turistički adut?
Razlog manjoj proizvodnji duhana svakako leži u neorganiziranom otkupu duhana. Sve otkupne stranice koje su bile u gotovo svim većim hercegovačkim mjestima danas su dio prošlosti, kao i Fabrika duhana Mostar, nekada najveća tvornica za otkup i proizvodnju duhana i duhanskih proizvoda.
Vjetar u leđa proizvođačima svakako je upis duhana sorte “hercegovački ravnjak” u međunarodni registar imena podrijetla. Ovim je ‘hercegovački ravnjak’ dobio zaštitu izvornosti.
Hercegovački duhan je registriran sukladno Libanonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju. Nositelj prava na ime podrijetla je udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“ iz Gruda.
“Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura”, navedeno u priopćenju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru.
Možemo li učiti na primjeru Hrvatske?
Za razliku od Hercegovine, koja će višestoljetnu tradiciju proizvodnje duhana pokušati pretvoriti u turistički adut, susjedna Hrvatska proizvodi i zarađuje.
Organizirana proizvodnja duhana cvijeta, te se svake godine povećavaju površine zasađene duhanom.
U Hrvatskoj se posljednjih godina duhan godišnje sadi na oko 4000 hektara s kojih se proizvede oko 8000 tona duhana. Otkupna cijena duhana se iz godine u godinu povećava, kao i poticaji države za proizvodnju istog.
17 komentara
Ja mislim da bi se srzava trebala pobrinuti za otkupa duhana i plasirat ga na strano tržiste,a narodu dat realnu otkupnu cijenu to bi bio spaas z nas narod koji stoljećima zivi od duhana
To su stari paraziti, ugušiti seljaka pošto poto, a uvozi sa iz Vana.
A koliko je tek sverc napredovao hajaha
Ja sam za hah
150 hektara
Pozamašna površina nema šta(možda u Ljubinju i Trebinju)
U zhž nema svega dva hektara uzorane zemlje(oko dvadeset duluma)
Samo da se država pobrine za otkup vidio bi kako bi se sve uzoralo i sadilo
R l komunisti uništili
Ubrali 227 tona, a ne pišete jeli ga neko popušio.
A zasto bi vam drzava to otkupljivala? I ja bi sadio kukuruz ali da mi ga drzava otkupljuje. Netko drugi bi sadio krumpir ali da mu ga drzava otkupljuje.
Zivite u 2021. godini.
Sve i kad bi vam drzava ponudila realne otkupne cijene vi bi i dalje svercali jer bi shvatili da je tako 20 puta veca zarada.
Min penzija 500 km
Pros.placa 1000 km
Gorivo ne iznad 2 km
Izmjeniti vlast kao Stanivukovic u Banja Luci pa da vidimo tko bi otisao van iz drzave,ali svit dok suti njima dobro.
Dobro se znade ko je radio o duvanu.Dica su brala,nizala,listala i vecinu posla obavljali oko duvana.Jos ovo malo sto se sadi rade ljudi starije dobi a danas dica ne znaju niti hoce sami ni da se popiske.Onoj generaciji duvana nista danas nije tesko i kada su se rasuli po svjetu svi su uspjeli u zivotu.Danasnja omladina je toliko nesposobna da ce ovi stariji morati da ih hrane dok ne poumru.
Danas dica hdz ovaca svercaju pogotovo u posusju jer imaju zaledinu
Nekad je samo duh stanica u grudama otkupljivala 2500 tona iliti 250 vagona god a sad cila herc ni deseti dio.,
U pravu si sto kazes za danasnju omladinu.Vecina je toliko nesposobna i ljena i da nije baba i didova bilo bi gladi.Sramota kako ih odgajaju.
Usporedba ti nije na mistu jer je duvan državni monopol u cilom svitu. Za razliku od krumpira kupusa i sličnog.
Ko sadi duvan nije kao prije sad skupi selo da posadi skupi selo kad treba brati trava naraste veca nego duvan mozda je sad duvan moderan pa voli veliku travu ..
O duvanu treba raditi jadan je ko ga sadi nezna kud ce sa njim covjek proda kg i sipa ga uhvati za svoj trud i muku