Nakon što je Hrvatski sabor usvojio izmjene Zakona o obrani kojima se u toj zemlji uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje (TVO), za sada ostaje nejasno hoće li pozive za vojsku dobivati i državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo.

Što kaže novi zakon

Prema odredbama novog hrvatskog zakona, osobe s dvojnim državljanstvom mogu ostvariti pravo na odgodu vojne obveze, ali samo ako su tu obvezu već regulirale u inozemstvu.

Teoretski, to sada znači da, ako osoba s dvojnim državljanstvom – primjerice državljanin BiH koji ima i hrvatsko državljanstvo – nije riješila pitanje vojne obveze u Bosni i Hercegovini, može biti pozvana na vojnu obuku u Hrvatskoj, piše Raport.

U praksi, to bi moglo značiti da će generacije mladih iz BiH, koji uz bosanskohercegovačko imaju i hrvatsko državljanstvo, biti pozvane u vojsku Republike Hrvatske ako su evidentirane u hrvatskom sustavu i nemaju potvrdu da su vojnu obvezu riješile u drugoj državi.

Inače, u BiH vojni rok nije obvezan, pa mladići iz BiH s hrvatskim državljanstvom, ako bi dobili poziv za regrutaciju u Hrvatskoj, takvu potvrdu ne bi mogli priložiti.

Hoće li se precizirati izuzeci za državljane izvan zemlje

Moguće je da će primjena novog hrvatskog zakona biti fleksibilna kada je riječ o osobama koje trajno žive izvan Hrvatske, ali su hrvatski državljani. Ipak, zakon trenutačno ne isključuje mogućnost da i takvi državljani budu pozvani u vojsku Republike Hrvatske.

Ostaje vidjeti kako će hrvatsko Ministarstvo obrane u praksi primjenjivati ovaj zakon. Do tada, mnogi mladi u BiH s hrvatskim putovnicama s pravom se pitaju hoće li i oni uskoro dobiti poziv za vojsku.

U BiH ne postoji jedinstvena evidencija o tome koliko državljana naše zemlje ima i hrvatsko državljanstvo.

Prema informacijama koje su pojedini hrvatski dužnosnici iznosili javno, navodno oko milijun građana BiH posjeduje i hrvatsku putovnicu. Ako je taj broj točan, vjerojatno uključuje i značajan broj onih koji bi mogli potpasti pod vojnu obvezu u Hrvatskoj.

Usvojene izmjene zakona

Prema usvojenim izmjenama zakona, vojni rok u Hrvatskoj trajat će dva mjeseca, a prvi pozivi regrutima očekuju se već do kraja godine. Prva grupa trebala bi započeti obuku početkom iduće godine u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi.

Podaci hrvatskog Ministarstva obrane pokazuju da se na godišnjoj razini planira pozivanje oko 4.000 regruta raspoređenih u pet generacija.

U vojnu evidenciju upisivat će se svi mladići s navršenih 18 godina, dok će se na obuku upućivati oni koji u kalendarskoj godini navrše 19 godina. Prije samog upućivanja obavit će se zdravstveni pregled kako bi se utvrdila sposobnost za vojnu obuku.

Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih razloga ne žele sudjelovati u vojničkim dužnostima omogućit će se prigovor savjesti, a temeljnu vojnu obuku od tri mjeseca moći će odraditi u civilnoj zaštiti ili u lokalnim zajednicama u trajanju od četiri mjeseca.

Prema novom zakonu, vojne obveze mogu biti oslobođeni mladići koji su ocijenjeni nesposobnima, koji su se najmanje dvije godine obrazovali za kadete temeljem ugovora s MORH-om, polaznici policijske škole MUP-a, službenici pravosudne policije te zaređeni svećenici, đakoni i redovnici.

U slučaju neopravdanog neodazivanja na služenje vojnog roka u Hrvatskoj, bit će izdan nalog policiji, a predviđene su i novčane kazne od 250 do 1.320 eura za sve koji se neopravdano ne odazovu pozivu na vojnu obvezu, pozivu za sudjelovanje u TVO-u ili ako bez opravdanog razloga ne dođu na obavljanje civilne službe, odnosno ako je bez opravdanog razloga napuste.

Vojni obveznici mogu biti upućeni na osposobljavanje ili dobiti zakonsku odgodu do navršene 29. godine života.