Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH predstavljaju najopsežniju reformu mirovinskog sustava u posljednjih deset godina. Prema nacrtu, minimalna mirovina porast će na 700 KM, uvodi se redovito usklađivanje dva puta godišnje, pravedniji obračun prema radnom stažu te mogućnost posebnog dodatka nalik 13. mirovini.

Povećanje minimalnih mirovina i niz novih pogodnosti

Minimalna mirovina prema novom zakonu trebala bi iznositi 700 KM, što automatski znači rast i ostalih kategorija mirovina. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ističe kako se radi o paketu koji donosi važne promjene.

“Uz povećanje minimalnih mirovina, predviđeno je i dvostruko redovno usklađivanje tijekom godine, kao i rješavanje pitanja plaćanja pogrebnih troškova za umirovljenike”, rekao je Delić.

Pozitivan pomak vidi i Stojan Livaja, predsjednik Upravnog odbora Udruge umirovljenika Neretva – Mostar, posebno u dijelu koji se odnosi na pogrebnine.

“Prvi put se priznaju troškovi pogreba. Do sada su ih mogli ostvariti samo supružnici, a sada će ih moći naplatiti i širi članovi obitelji”, kazao je Livaja.

Dvije indeksacije godišnje i projekcija rasta od 17 posto

Jedna od ključnih novosti je dvostruko redovito usklađivanje mirovina — 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. Indeksacija će se temeljiti na kombinaciji rasta plaća i potrošačkih cijena u omjeru 60:40.

Prema Deliću, već u idućoj godini moglo bi doći do značajnog povećanja:

“Mirovine bi se trebale redovno uskladiti oko 17 posto, prema neslužbenim podacima. To znači da bi minimalna mirovina iznosila oko 700 KM.”

Jedan od ciljeva reforme je ukloniti dugogodišnje nejednakosti u sustavu.

“Nije pošteno da osoba s 15 godina staža ima isti iznos mirovine kao netko tko je radio 40 godina i redovno uplatio doprinose. Ta razlika se doslovno oduzimala onima koji su radili duže”, ističe Delić.

Reforma vrijedna 500 milijuna KM

Iako povećanja donose poboljšanje, ministar upozorava da su mirovine još uvijek nedostatne u odnosu na rast životnih troškova. Ipak, smatra da je ovo maksimum koji Federacija trenutno može izdržati.

“Proračun Zavoda iznosi gotovo 4 milijarde KM. Ako ove izmjene koštaju dodatnih oko 500 milijuna maraka, jasno je koliko je ovo kompleksan i financijski zahtjevan zakon”, rekao je Delić.

Prva verzija 13. mirovine

Novim zakonom uvodi se i mogućnost posebnog dodatka, koji bi se isplaćivao jednom godišnje, a čiji bi iznos ovisio o godinama radnog staža.

“Ako Vlada, primjerice, odredi 5–6 maraka po godini staža, to može biti svojevrsna 13. mirovina”, objašnjava Livaja.

Novim prijedlogom neće biti moguće umanjivanje već stečenih prava. Ministarstvo naglašava da je glavni cilj reforme poboljšati položaj najugroženijih umirovljenika.

Zakon bi, neovisno o datumu usvajanja, trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.