Tijekom prva dva mjeseca ove godine cijene peleta u Bosni i Hercegovini bile su neujednačene i podložne oscilacijama. Prema podacima iz registra cijena Federalno ministarstvo trgovine, maloprodajna cijena ovog energenta u siječnju i veljači, ovisno o klasi i dobavljaču, kretala se od 500 do više od 800 KM po toni, piše Forbes BiH.

Iz Ministarstva ističu kako razlike među županijama proizlaze iz tržišnih čimbenika, proizvodnih kapaciteta, troškova prijevoza i skladištenja te ugovornih odnosa distributera i proizvođača. Na formiranje cijena dodatno utječu sezonska potražnja, raspoložive zalihe na lokalnom tržištu i poslovne strategije pojedinih poduzeća.

Nestašica sirovine kao ključni problem

Muhamed Helać, direktor bh. kompanije “Drvosječa”, upozorava da je nestašica sirovine posljednje dvije godine jedan od najvećih izazova u sektoru. Financijske poteškoće u pojedinim entitetskim i županijskim šumsko-privrednim društvima dodatno su opteretile tržište, pa je, kako navodi, sirovina skuplja, a time i krajnji proizvodi – pelet, briket i cjepanice.

Naglašava i rastuću potražnju iz inozemstva, osobito nakon izmjena energetskih politika u zemljama poput Njemačke, gdje se potiče prelazak s plinskih kotlova na pelete i druge oblike čvrstog ogrjeva. Takvi trendovi, smatra, dugoročno će povećavati potražnju i pritisak na cijene.

Helać upozorava i na izostanak sustavnog dijaloga s institucijama, ističući da se proizvođači drvne industrije suočavaju sa sličnim izazovima kao i drugi sektori pogođeni rastom troškova i administrativnim preprekama.

Privremeno ograničenje cijena

Uoči prošle grijne sezone zabilježen je nagli rast cijena, kada je tona peleta u pojedinim razdobljima prelazila 700 KM. Kako bi spriječila daljnja poskupljenja i moguće špekulacije, Vlada Federacije BiH donijela je mjeru kojom je maksimalna maloprodajna cijena ograničena na 480 KM + PDV po toni.

Odluka je bila privremenog karaktera i vrijedila je do kraja 2025. godine. Nakon isteka mjere, Federalno ministarstvo trgovine donijelo je Uputu o načinu i rokovima dostave obavijesti o promjenama cijena i marži za pelet. Trgovci i proizvođači obvezni su redovito dostavljati podatke koji se potom javno objavljuju u web-aplikaciji pelet.fmt.gov.ba.

Registar cijena i transparentnost tržišta

Cilj registra je osigurati javno dostupne i ažurne informacije o maloprodajnim cijenama po županijama. U Ministarstvu smatraju da transparentnost potiče konkurenciju i omogućuje građanima usporedbu ponuda, što dugoročno doprinosi stabilizaciji tržišta.

Prema njihovim informacijama s terena, već su primjetna smanjenja naglih i neopravdanih oscilacija cijena, a registar ujedno omogućuje bržu reakciju inspekcijskih tijela u slučaju poremećaja.

S druge strane, dio proizvođača upozorava kako dodatne administrativne obveze ne rješavaju suštinske probleme. Helać ističe da pojedini trgovci više ne nude pelet po ranije prijavljenim cijenama, iako su one i dalje vidljive u registru, što može stvoriti iskrivljenu sliku tržišta. Također napominje da se mjera odnosi samo na Federaciju BiH, dok se značajan broj proizvođača nalazi u Republici Srpskoj.

Siva ekonomija i prodaja “na crno”

Kao jedan od najvećih izazova ističe se i neregistrirana prodaja ogrjeva. Prema procjenama iz sektora, dio drvne industrije posluje izvan fiskalnih tokova, bez evidentiranja prometa i plaćanja PDV-a. Takva praksa omogućuje niže cijene, ali stvara nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima i trgovcima te smanjuje javne prihode.

Sugovornici upozoravaju da je bez snažnijeg inspekcijskog nadzora i sustavne borbe protiv sive ekonomije teško očekivati dugoročnu stabilizaciju tržišta.

Kolika je realna cijena tone peleta?

Mladen Erić, vlasnik tvrtke Erić-m iz Bijeljine, navodi da je trenutačna prodajna cijena peleta A1 klase u njihovoj proizvodnji 670 KM s PDV-om. Prema njegovim riječima, realna maloprodajna cijena kod proizvođača, bez dostave, iznosi upravo toliko.

Erić pojašnjava strukturu troškova: za jednu tonu peleta potrebne su dvije tone sirovine, čija nabavna cijena iznosi oko 270 KM. Kada se dodaju troškovi drobljenja, energije i ostali operativni izdaci, ukupni trošak proizvodnje doseže oko 520 do 530 KM po toni. Uz maržu i PDV dolazi se do sadašnje tržišne cijene.

Podsjeća i da su tijekom 2024. i dijela 2025. godine prodavali pelet po 430 KM s PDV-om, ali uz smanjenu proizvodnju i minimalnu zaradu, što dugoročno nije bilo održivo.

Izvoz i stanje na europskom tržištu

Iako je, prema riječima proizvođača, ove godine u BiH bilo dovoljno peleta, značajne količine izvezene su na tržišta Europske unije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bugarske. Dio tvrtki odlučio se za izvoz zbog jednostavnijih procedura i stabilnije naplate.

Prema procjenama iz sektora, trenutačno su skladišta u Europi uglavnom prazna, što dodatno smanjuje prostor za eventualno pojeftinjenje do kraja godine. Eventualna korekcija cijena naniže moguća je tek ako dođe do pada cijena sirovine ili povećanja proizvodnje u idućoj sezoni.

Hoće li država ponovno intervenirati?

Bosna i Hercegovina funkcionira na načelima tržišne ekonomije, što podrazumijeva slobodno formiranje cijena, osim u izvanrednim okolnostima kada Vlada Federacije BiH može posegnuti za interventnim mjerama. U Federalno ministarstvo trgovine navode kako zadržavaju mogućnost predlaganja novih mjera u slučaju poremećaja opskrbe ili neopravdanog rasta cijena, osobito u svjetlu pripreme novog zakonskog rješenja za izvanredne tržišne situacije.

U međuvremenu, proizvođači najavljuju sezonske akcije od ožujka do srpnja, razdoblje koje se tradicionalno smatra najpovoljnijim za nabavu ogrjeva. Hoće li to biti dovoljno za ublažavanje pritiska na kućne budžete, ovisit će ponajprije o kretanju cijena sirovine i izvoznim trendovima u mjesecima pred nama.